Izbori u SAD-u
0

Sljedeći su na redu elektori 15. decembra

FENA
Foto: AFP/Getty Images
Foto: AFP/Getty Images
Američki predsjednički izbori posredni su izbori jer Amerikanci na izborima, koji se održavaju svake četiri godine prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u novembru, zapravo biraju elektore - njih 538 koji čine tzv. izborni kolegij koji će 15. decembra formalno izabrati američkog predsjednika.

Elektori prije deklariraju kojeg predsjedničkog kandidata podržavaju i Amerikanci ih biraju ovisno o tome kojeg predsjedničkog kandidata podržavaju.

Iako su elektori formalno slobodni glasati za kandidata za kojeg žele, američka izborna tradicija nalaže da elektori svake savezne države glasaju za kandidata koji je dobio najveći broj glasova u toj državi. Za pobjedu na američkim izborima potrebno je osvojiti glasove 270 elektora.

U svakoj se saveznoj državi na dan predsjedničkih izbora bira određeni broj elektora, na prijedlog stranaka, koji odgovara broju kongresmena i senatora te države. Svih 538 izbornika, svaki u glavnom gradu svoje države, prvog ponedjeljka nakon druge srijede - ove godine to je 15. decembra - biraju predsjednika.

Razlog velikog vremenskog razmaka između izbora elektora i njihova glasanja za predsjednika je povijesni - prije 200 godina glasovi birača zbrajali su se ručno i za taj posao trebalo je osigurati dovoljno vremena.

Zapečaćeni glasovi elektora prenose se u Washington gdje se u januaru broje u Kongresu. Novi se američki predsjednik, koji treba osvojiti više od 50 posto glasova, odnosno najmanje 270 elektora, inaugurira u podne 20. januara.

U američkom Kongresu podneseno je kroz povijest niz prijedloga promjene Ustava kojim se željelo ukinuti instituciju izbornog kolegija i uvesti izravno biranje predsjednika ali su do sada svi pokušaji propali i zadnju ustavnu izmjenu izborni kolegij doživio je 1804. godine.