Slika koja govori više od hiljadu riječi: Trump na polarnom medvjedu kao simbol onoga što čeka Evropu

U fokusu analize je "Grenlandska kriza", Trumpov odnos prema NATO-u i potreba da se Evropa pripremi za svijet u kojem bi mogla ostati sama.

Prema pisanju The Economista, iako su Evropljani u Davosu očekivali Trumpovu tiradu, dočekao ih je nešto pomirljiviji ton. Ipak, iza kulisa se odvija drama.

Trump je, prema analizi lista, zahtijevao "pravo, vlasništvo i posjed" nad Grenlandom. Iako je privremeno odustao od carina i upotrebe sile, te pozdravio novi "okvir" za pregovore, analitičari upozoravaju: ovo je samo taktičko povlačenje.

Grenland kao test za saveznike

Trumpova želja za kupovinom Grenlanda nije nova, ali način na koji je postavio svoj zahtjev, govoreći o NATO-u s prezirom, trebao bi upaliti alarme u svim evropskim prijestolnicama.

Trump tvrdi, i to ispravno, da će Arktik postati sporno područje kako se led topi i otvaraju novi plovni putevi. Grenland vidi kao lokaciju za budući američki raketni odbrambeni sistem "Zlatna kupola" (Golden Dome). Njegova logika je jednostavna: ako otok pripada Americi, ni Rusija ni Kina se neće usuditi napasti ga.

Međutim, The Economist ističe da Amerika već ima bazu na Grenlandu te da bi, u slučaju napada, Danska i evropski saveznici imali snažan interes da ga zaštite. Dodatna korist od "bojenja mape" u američke boje je zanemariva, ali je poslužila kao test.

Lekcija za Evropu: Trump popušta samo pod pritiskom
Ova epizoda donosi ključnu lekciju za evropske lidere. Do sada su se prema Trumpu uglavnom odnosili s dozom ulagivanja, uz tek povremene tihe prigovore. Ovaj put, suočeni s prijetnjom carina i sigurnosne krize, Evropljani su zaprijetili odmazdom. Tržišta su reagirala na opasnost od trgovinskog rata, a Kongres je pokazao rijetke znakove suprotstavljanja predsjedniku.

Zaključak je jasan: da biste natjerali američkog predsjednika na povlačenje, morate ga uvjeriti da će platiti cijenu ako to ne učini.

"Civilizacijsko brisanje" i kraj NATO-a kakvog poznajemo?

Iako je trenutna kriza možda ublažena, vijesti nisu dobre. Trumpov govor u Davosu odao je zlokoban prezir prema Evropi. On tvrdi da je Amerika plaćala "100%" troškova NATO-a i da zauzvrat nije dobila ništa. Scott Bessent, ministar finansija u Trumpovoj administraciji, žali se da je Amerika od 1980. godine potrošila 22 biliona (hiljadu milijardi) dolara više na odbranu od "evropskih grebatora". Sigurnosna strategija administracije čak upozorava da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije i da uskoro možda više neće biti pouzdan saveznik.

The Economist upozorava da je ovo travestija historije NATO-a. Iako su evropske članice nakon Hladnog rata trošile premalo, one sada, dijelom zbog ruske prijetnje, a dijelom zbog Trumpovog pritiska, ponovno povećavaju budžete.

Priprema za svijet u kojem su sami

Problem leži u Trumpovom uvjerenju da Amerika drži sve konce u rukama i da saveznici trebaju nju više nego ona njih. To je djelomično tačno, Evropa ovisi o američkoj vojnoj opremi i obavještajnim podacima. No, Evropa mora razotkriti plitkost takvog razmišljanja.

Evropa je tržište za bilion (hiljadu milijardi) dolara vrijedne američke robe i usluga, te dobavljač ključnih tehnologija. Ako bi savezništvo puklo, zemlje poput Njemačke, Japana i Poljske mogle bi se ubrzano naoružavati, možda čak i nuklearnim oružjem, što bi svijet učinilo daleko opasnijim mjestom.

Tekst zaključuje mračnim predviđanjem: američka zaštita desetljećima je "mazila" Evropljane koji su se fokusirali na dobar život umjesto na tvrdu moć. Ta vremena su prošla.

"Evropski lideri trebali bi nastojati usporiti eroziju transatlantskog saveza, ali se moraju pripremiti i za dan kada NATO-a više neće biti," poentira The Economist.