Zdravstvena reforma dominira američkom političkom scenom već mjesecima, budući da predsjednik Barack Obama želi obuzdati troškove u ovom sektoru, a da istovremenu zdravstveno osiguranje proširi i na bar dio od 46 milijuna građana SAD-a koji ga trenutno nemaju, prenosi Reuters.
Prema podacima iz novog izvješća, Sjedinjene Države su 2007. na zdravstvo potrošile 7.290 dolara po stanovniku – što je bilo 16 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i gotovo dva i po puta više od prosjeka izdvajanja za zdravstvo članica OECD-a, koji iznosi 2.984 dolara po stanovniku.
Znatno više od prosjeka OECD-a za zdravstvo izdvajaju i Luksemburg, Norveška i Švicarska, dok su izdvajanja u Turskoj i Meksiku manja od trećine prosjeka OECD-a.
SAD, međutim, zajedno s Turskom i Meksikom, spada u manji broj članica OECD-a koje nisu postigle opću pokrivenost stanovništva zdravstvenim osiguranjem ili bar nivo koji je tome približan.
U izvješću se ukazuje na napredak ostvaren u liječenju najozbiljnijih bolesti, kao što je rak, osobito u bogatijim državama članicama.
S druge strane, upozoreno je da je njega oboljelih od astme i dijabetesa, usprkos tome što su te bolesti sve učestalije, ispod najboljih standarda u suviše mnogo zemalja, što za posljedicu ima pogoršanje zdravlja oboljelih i veće troškove.
SAD i Kanada se ističu po odličnim rezultatima u borbi protiv raka zahvaljujući tome što imaju masovnije testove za rano otkrivanje bolesti nego većina drugih zemalja i što uspijevaju spasiti živote većeg broja pacijenata. I Japan ima višu razinu preživljavanja oboljelih od raka nego većina drugih članica.
Ocijenjeno je da Nizozemska, Italija, Švicarska i Njemačka osiguravaju odličnu primarnu zdravstvenu zaštitu, smanjujući potrebu za skupim bolničkim liječenjem mnogih kroničnih oboljenja, kao što su astma i dijabetes.
Sve u svemu, nijedna članica OECD-a ne osigurava visoko kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u svim područjima, konstatira se u izvješću.
OECD upozorava da se troškovi za lijekove povećavaju u svim zemljama članicama, osobito za medikamente protiv dijabetesa i antidepresive.
Dodaje se da se u bolnice u SAD-u prima isuviše pacijenata s komplikacijama izazvanim dijabetesom, što ukazuje na potrebu bolje primarne zdravstvene zaštite.
Od 1960. godine očekivana dužina života u zemljama članicama OECD-a povećana je za prosječno 10 godina, što odražava znatno smanjenje učestalosti umiranja u svim starosnim grupama.
Naglašava se, međutim, da je pretilost u porastu u svim zemljama članicama i podvlači da je čak svaki treći građanin SAD-a gojazan.
Izvještaj OECD-a se bavi i akutnom njegom pacijenata koji zatraže liječničku pomoć zbog stanja opasnih po život, kao što su srčani i moždani udar. U tom segmenta izdvaja se podatak da od ljudi koji bivaju hospitalizirani nakon srčanog udara manje od pet posto umire tokom 30 dana od prijema u bolnicu.
Najbolji rezultati na tom planu postižu se u Islandu, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, gdje u navedenom periodu umire svega oko tri posto pacijenata koji su preživjeli infarkt.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
