Skoro 4.000 hrvatskih liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad

F
FENA
24.1.2019. u 09:03
11
8
Skoro 4.000 hrvatskih liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad
11
Skoro 4.000 hrvatskih liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad Ilustracija: Shutterstock
Po podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), dosad je oko 4.000 ljekara pokrenulo sudske tužbe tražeći da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, u 400 slučajeva donesene su prvostepene presude, sve u korist liječnika, a u 150 i pravomoćne presude po kojima su bolnice dužne ljekarima isplatiti zaostala potraživanja.
Problem s obračunom isplate prekovremenih sati liječnika datira od 1. decembra 2013. godine, odnosno otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Zbog toga što im nisu adekvatno obračunavani dodaci na uslove rada, odgovornost i naučne titule, procjenjuje se da bi u slučaju tužbi ukupna potraživanja ljekara od države mogla dosegnuti i dvije milijarde kuna.

"Prosječan iznos koji se potražuje po ljekaru iznosi oko 80.000 kuna, kada se pribroje sudske pristojbe i troškovi vještačenja. No, ima ljekara koji su mjesečno odradili i po osam ili devet dežurstava, pa se njihova potraživanja penju na 150.000 kuna", izjavila je Hini predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

Dodaje kako su samo u novembru i decembru prošle godine podnesene 633 tužbe, a kod 1.400 tužbi održane su prve sudske rasprave. Predsjednica sindikata ističe kako je vidljivo da se sudska praksa zadnjih mjeseci mijenja, kao u Splitu, gdje su ranije tužbe ljekara bile odbacivane, a sada se presuđuje u njihovu korist.

Podsjeća kako su se o načinu isplate dugova ljekarima bez sudskih tužbi pokušali dogovoriti s Ministarstvo, zdravstva, no to nije urodilo plodom.

"Zadnji razgovori s ministrima zdravstva i rada održani su prošle godine u januaru i februaru, nakon toga se više nismo sastajali oko tog problema", kaže Čulinović Čaić.

Također je istaknula kako su pojedini direktori počeli na različite načine kažnjavati kolegice i kolege koji su podigli tužbe.

"Uskraćuju im stručno usavršavanje, odlaske na kongrese, ukidaju dežurstva i prijete na vrlo perfidan način, no trenutno ne mogu javno govoriti o kojim se ustanovama radi", ističe Čulinović Čaić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (8)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: