Skandal s Dodikovim lobistima podigao ulog za BiH: Zbog čega treba pratiti izbore za Kongres u Americi

Na izborima, koji se u Americi kolokvijalno nazivaju "midterms", građani SAD-a će izabrati ukupno 435 zastupnika u Predstavničkom domu te 35 od 100 članova Senata.

Iako nisu predsjednički, ovi izbori će utjecati na to kako će SAD voditi svoju politiku u narednom periodu, a efekat se osjeća širom svijeta.

Zbog nedavnog skandala u koji su upleteni operativci Republikanske stranke Chris LaCivita i James Blair, koji su u jeku teške predizborne kampanje boravili u Banjoj Luci, implikacije su tim veće i za našu zemlju.

Šta će se desiti ako Demokratska stranka pobijedi?

Prema svim relevantnijim anketama u SAD-u, očekuje se pobjeda Demokratske stranke i osvajanje većine u Predstavničkom domu. Pojedine ankete čak predviđaju pobjedu u Senatu, za šta Demokratskoj stranci treba preuzimanje četiri mjesta koja trenutno drže republikanci.

Ako se ankete pokažu kao tačne, demokrate će posljednje dvije godine mandata aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa imati većinu u oba doma Kongresa. To ne znači da će imati apsolutnu moć, ali će imati mogućnosti da značajno usporavaju Trumpovu agendu.

Stranka koja ima većinu u određenom domu prije svega ima mogućnost da, ako se drže zajedno, blokira sve zakone koji joj ne odgovaraju.

Iako veliki broj zakona u američkom Kongresu obično prolazi uz dvostranačku podršku, pojedini prijedlozi u ovom mandatu dobijali su podršku isključivo od republikanaca, što je mogućnost koju bi izgubili porazom na ovim izborima.

Međutim, Trump se u oba mandata pokazao kao predsjednik koji ne voli sarađivati s Kongresom. Njegove najveće odluke, poput pokretanja napada na Iran i uvođenja carina, donesene su mimo Kongresa, što znači da promjena većine izvjesno neće utjecati na njegov način vladanja.

Ipak, druga najvažnija stvar koja se mijenja promjenom većine je sastav i liderstvo u brojnim komitetima. Stranka koja ima većinu dobija mjesta predsjednika komiteta koji se bave pitanjima vanjske politike, oružanih snaga, obavještajnih službi te pravosuđem, što je i najvažniji od ovih odbora.

Kada je Demokratska stranka osvojila većinu u Predstavničkom domu na "midterms" izborima 2018. godine, upravo kroz komitet za pravosuđe su zakazivali saslušanja i istrage zbog navoda o korupciji u Bijeloj kući.

Prema riječima demokrata pred ove izbore, korupcija iz ovog mandata je značajno povećana u odnosu na period od 2016. do 2020. godine, kada je Trump bio prvi put predsjednik SAD-a. Upravo zbog toga, potencijalno preuzimanje oba doma Kongresa značilo bi da bi Trump i njegovi saradnici svake sedmice morali odgovarati na nove navode, istrage i saslušanja pred kongresmenima i senatorima.

Zbog čega bi BiH mogla biti tema u Washingtonu?

Dolazak LaCivite i Blaira u Banju Luku i njihova saradnja s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom upalila je alarme u Washingtonu u obje stranke, ali iz različitih razloga.

Dok je republikancima zasmetao odlazak iz SAD-a tokom izrazito teške kampanje za stranku, demokrate su izdvajale činjenicu da najbliži Trumpovi saradnici uzimaju novac od lidera koji se ponosi svojim vezama s Rusijom i predsjednikom ove zemlje Vladimirom Putinom.

Kako je i Trump javno komentarisao ovaj slučaj te kako je ova tema bila jedna od glavnih vijesti u SAD-u, za očekivati je da Demokratska stranka uključi i ispitivanja o ovom slučaju u svoju, istina izrazito dugu, listu stvari koje će istraživati ako dođu do većine u Kongresu.

Naravno, Demokratska stranka kao primarne teme izdvaja one najvažnije za građane SAD-a. Među prioritetima će biti oni navodi o korupciji koji se direktno odnose na pitanja unutar Amerike. Ipak, veze Dodika s Rusijom mogle bi biti razlog da i ovaj skandal bude ozbiljno razmatran ako dođe do promjene većine.

Pored ove teme, vjerovatno bi se raspravljala i situacija vezana za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija. Demokratski zastupnik Bill Keating je nedavno objavio izvještaj u kojem je optužio Trumpa i njegovu administraciju da kroz ovaj projekt izvlače novac za svoje saradnike, što sugeriše da su u ovoj stranci itekako svjesni kontroverzi koje se vežu za ovaj projekt.

Istraga će biti, ali je pitanje šta će od toga biti pretvoreno u konkretne poteze

Bez obzira na moguću promjenu većine u Kongresu, vrijedi istaći da će na izvršnoj vlasti još dvije godine biti republikanci, odnosno predsjednik će ostati Donald Trump.

Naravno, njegov mandat će, u slučaju pobjede Demokratske stranke, biti potpuno drugačiji. Fokus će mu biti na odbrani svojih saradnika i sebe od optužbi za korupciju i kriminal, što znači da će biti manje vremena i prostora za konkretne poteze.

Ipak, poznavajući Trumpov način vođenja politike, on će i dalje potpisivati izvršne naredbe, dok će Kongres pokušavati da mu obuzda moć.

U kontekstu BiH, politika prema našoj zemlji bi se mogla promijeniti u smislu potencijalnog fokusa demokrata na slučajeve Trumpovih operativaca i Južne interkonekcije, ali moć u domenu vanjske politike i dalje će imati izvršna vlast, odnosno Trump.

Isto vrijedi i za potencijalno vraćanje sankcija koje su Dodiku i njegovim saradnicima ukinute u oktobru 2025. godine. Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) kontroliše Bijela kuća i bilo koja promjena većine u Kongresu nema značajan utjecaj na njihove odluke.

Ipak, promjena bi mogla doći ako bi se Demokratska stranka fokusirala na slučajeve koji su vezani za našu zemlju. Trump bi mogao, kao žrtveno janje, ponuditi svoje operativce, potencijalno i vratiti sankcije akterima u BiH, ako procijeni da će to "smiriti strasti" u Kongresu.

Naravno, o tome se može govoriti tek ako dođe do promjene većine u domovima Kongresa, ali je svakako razlog da se i u BiH pomno prate rezultati novembarskih izbora u Americi.