Sloboda štampe u svijetu u prošloj godini zabilježila je pad i to u gotovo svim regionima svijeta, ocjenjuje se u najnovijem izvještaju Freedom Housea, koji je Bosnu i Hercegovinu smjestio na 97. mesto.
Od bivšh država Jugoslavije, Slovenije ima rejting 25, Srbija je sa ocjenom 35 na 78. mjestu, Crna Gora je ove godine na 80., Hrvatska na 85., a Makedonija na 94. mjestu.
U najnovijem izvještaju Freedom Housea Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost 2008., prvi put je tretirano odvojeno i smješteno na 108. poziciju.
Freedom House je NVO sa sjedištem u Vašingtonu koju su 1941. osnovali Vendel Vilki i Eleonora Ruzvelt, supriga tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Frenklina Delano Ruzvelta sa ciljem da podržava demokratske promene i nadgleda status slobode u svijetu. Ta NVO dvije trećine svog budžeta dobija od administracije SAD-a i insistira na stavu da je "američko predvodništvo u međunarodnim odnosima suštinsko za stvar ljudskih prava i sloboda."
U izvještaju se konstatuje da se stanje slobode štampe u svijetu pogoršava već osmu godinu uzastopno, a tokom 2009. su uzmaci u slobodi štampe odnijeli prevagu nad napretkom, i to u odnosu 2:1.
Jedini region gdje je došlo do poboljšanja situacije je azijsko-pacifički, zahvaljujući značajnom napretku u Južnoj Aziji.
Freedom House daje ukupnu ocjenu od 0 (najbolje) do 100 (najgore) na temelju seta od 23 metodološka pitanja i 109 pokazatelja. Zemlje su podijeljene u "slobodne", s ocjenama od 0 do 30, "djelimično slobodne", od 31 do 60 i "neslobodne", od 61 do 100.
Među prvih 10 na listi Freedom Housea nalazi se pet skandinavskih zemalja. Prvo mjesto dijele Finska (ocjena 10), Island, Norveška i Švedska, dok je Danska na petom mjestu. Belgija i Luksemburg dijele šesto mjesto, Andora i Švajcarska osmo, dok je Lihtenštajn na 10. mjestu. Njemačka je na 19. mjestu, SAD na 24 (rejting 18), Velika Britanija je na 26, a Francuska na 40. mjestu. Među "djelimice slobodnim" zemljama iz Evropske unije, uz Italiju su i Bugarska na 76. i Rumunija na 88. mjestu.
Što se tiče centralne i istočne Evrope, cio region je zabilježio mali pad, a status većine zemalja je promijenjen malo ili nimalo. Pad je zabilježen u Letoniji i Litvaniji, kao i manje negativno kretanje u Estoniji, Mađarskoj i Hrvatskoj.
Od država jugoistočne Evrope, prema Freedom Houseu, slobodnu štampu imaju Mađarska na 40. mjestu i Grčka na 63. Italija je na 72. mjestu zajedno sa Indijom, i te dvije zemlje predvode grupu onih sa "djelimično slobodnom" štampom u kojoj su i Albanija na 102. i Turska na 106. mjestu. Ruska Federacija je na 175. mjestu (rejting 81), Narodna Republika Kina na 181 (ocjena 84), Brazil na 88, a Meksiko na 130. mjestu.
U izvještaju Freedom Housea se ocjenjuje da vlade NR Kine, RF, Venecuele i drugih država sistematski podrivaju relativno slobodno okruženje interneta i novih medija. U većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza zabilježen je pad, uz manja poboljšanja u Ukrajini, Jermeniji i Moldaviji.
Kao najgori na listi Freedom Housea su Bjelorusija, Burma, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Libija, Sjeverna Koreja (ocjena 99), Turkmenija i Uzbekistan. U tim državama, po ocjeni te NVO, nezavisni mediji ili ne postoje ili jedva mogu da rade.
Pad slobode štampe među važnijim novim demokratskim zemljama pokazuje krhkost slobode štampe u takvom okruženju. Namibija i Južna Afrika, na primjer, ispale su iz kategorije "slobodne" i sada su "djelimično slobodne". Zabrinjavajući pad zabilježen je u Meksiku, na Filipinima i u Senegalu.
"Sloboda izražavanja je ključna za sve druge slobode. Vladavina prava, fer izbori, prava manjina, sloboda udruživanja, odgovorna vlada - sve to zavisi od nezavisne štampe koja može ispuni svoju kontrolnu funkciju", navodi se u pisanoj izjavi Dženifer Vindžor, izvršnog direktora "Fridom hausa".
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
