Početkom mjeseca, predstavnici 11 zemalja koji čine Komisiju na nadzor nacističkih arhiva, dugo držanih u tajnosti, utvrdili su proceduru za otvaranje ratnih dosjea pohranjenih u Bad Arolsenu u Njemačkoj do kraja ove godine, izvijestio je Associated Press.
Prije nego što taj materijal postane dostupan, svih 11 zemalja mora ratificirati sporazum prihvaćen prošle godine, nakon isteka 60-godišnje zabrane korištenja tih dosjea za istraživanja.
Rezolucija koju je prihvatio Odbor za vanjsku politiku Senata poziva zemlje članice da čim prije ratificiraju sporazum, u interesu preživjelih iz holokausta, čiji se broj svakodnevno smanjuje.
Izrael, Sjedinjene Države, Poljska i Holandija dovršile su ratifikaciju.
Njemačka, Velika Britanija i Luksemburg najavile su da će sporazum ratificirati do idućeg sastanka Komisije u maju. Nacionalni izbori u Francuskoj i Belgiji mogli su izazvati odgode u tim zemljama, dok je status sporazuma u Italiji i Grčkoj nejasan, kazali su dužnosnici.
Američka novinska agencija Associated Press, kojoj je posljednjih mjeseci pružen široki pristup u te arhive pod uvjetom da žrtve ne budu u cijelosti identificirane, privukla je pozornost na te dokumente.
Znastvenici kažu kako će arhive iz Bad Arsolena popuniti praznine u povijesti i ponuditi jedinstvenu perspektivu stečenu iz originalne nacističke prepiske, precizno ocrtati strukturu koncentracionih logora, te pružiti podatke o robovskom radu i iskaze žrtava i običnih Nijemaca koji su svjedočili okrutnostima Gestapoa.
U posljednjih 60 godina arhive je koristio Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) kako bi odgovorio na 11 miliona upita o preživjelim logorašima. Dokumenti su 50-ih godina 20. stoljeća korišteni i kako bi se utvrdila sudbina ljudi koji su nestali za vrijeme Trećeg Reicha, a na na njima su temeljeni i zahtjevi za odštete.
