Svijet
0

Selefije održavaju Kongres mira u Frankfurtu, njemačke službe sigurnosti zabrinute

Klix.ba
Selefije su zakazale "Kongres mira" u Frankfurtu. Najprije su im gradske vlasti zabranile okupljanje, ali oni su dozvolu pribavili uz pomoć suda. U međuvremenu je grupacija "Pax Europa" najavila anti-demonstracije.

Samozvani "islamski propovjednik" Pierre Vogel objavio je video na internetu kojim poziva sve na skup selefija u Frankfurtu. "Draga braćo i sestre po islamu, 07. septembbra. se ponovo održava radikalno-islamski Kongres mira", a onda se, pokazujući da se našalio, ispravlja i uz osmijeh dodaje: "Pardon, islamski Kongres mira. Želimo vas sve pozvati da dođete na kongres!"

Tema skupa je, kako je rečeno, mir u svijetu. Osim toga, njime se želi podržati islamske snage u Egiptu, a prije svega u Siriji. Selefije žele da prikupe 100.000 eura. Tim novcem oni, kako kažu, žele da pomognu sirijskoj opoziciji da zbaci režim Bashara al-Assada, objavio je Deutsche Welle.

Pierre Vogel je 2011. prešao na islam i poznat je u Njemačkoj po svojim medijski-efikasnim nastupima. Protekla tzv. mirovna konferencija selefija, održana je prije dvije godine u Frankfurtu i privukla je 1.500 ljudi. Prošle godine Pierre Vogel je izazvao veliku medijsku pažnju akcijom dijeljenja Kur'ana. Selefije su tada podijelile 25 miliona besplatnih primjeraka Kur'ana u Njemačkoj. Sedmicama se o tome izvještavalo.

"Riječ je o manjini, koja izaziva veliku pozornost", ocjenjuje Rauf Ceylan sa Univerziteta u Osnabrücku, koji proučava religije.

"Ove tzv. neoselefije karakteriše tzv. jednostavna ideologija, kao i činjenica da se ljudima obraćaju isključivo na njemačkom. Pri tome se oni služe jezikom mladih iz Njemačke. Oni tako privlače i mlade koji nisu muslimani. A to je i njihov cilj. Oni znaju kako da mladima pomognu u kriznim situacijama, a nude im i život u zajednici", kaže Ceylan.

Selefije u centru pažnje njemačke tajne službe

Selefije propovijedaju, kako kažu, "istinski islam" po uzoru na Božijeg poslanika Muhameda. Dio njih slijedi politički cilj i žele da po tom uzoru urede društvo. Oni smatraju da zakoni islama i islamskog prava trebaju da važe i u Njemačkoj. Jedna manjina je za to da se tako nešto sprovede i silom.

Služba za zaštitu ustavnog poretka u Hessenu se u svom izvještaju od 2012. bavi selefijama. Dugo vremena oni su bili aktivni u Porajnju, Rurskoj oblasti i Berlinu. Ali proteklih mjeseci je i Frankfurt s njegovom širom okolinom postao omiljenim mjestom okupljanja selefija.

Rauf Ceylan to objašnjava time što su u Frankfurtu posebno zastupljene njihove ciljne grupe. Tamo je puno zapostavljenih mladih ljudi, koji tragaju za smislom života, ali i za svojim mjestom u društvu. U Hessenu trenutno ima 700 selefija, a u cijeloj Njemačkoj ih je 3.800. Stvarni broj selefija nije poznat jer se ne radi o strogo organizovanoj vjerskoj zajednici.

"I to je problem koji imamo u Njemačkoj. Tačni podaci, činjenice, empirijski podaci nedostaju", kaže Ceylan.

Službe sigurnosti zabrinute

Službe sigurnosti sa zabrinutošću gledaju na širenje selefija u Njemačkoj. Stoga je grad Frankfurt najprije zabranio skup. Linija koja ih dijeli od terora džihadista ponekad je veoma mala. Selefije slijede protuustavne ciljeve i ugrožavaju javni mir, glasilo je u obrazloženju gradskih vlasti. No, selefije su se obratile sudu i tako izdejstvovale pravo na održavanje skupa ove subote u Frankfurtu.

Strah gradskih vlasti Frankfurta je opravdan. Proteklih godina dolazilo je do nasilja selefija u gradovima uz Rajnu nakon provokacija desničarsko-populističke grupe "Pro NRW". Tada je povrijeđeno nekoliko desetina policajaca koji su razdvajali selefije od pripadnika grupe "Pro NRW" .

I ovaj put je anti-proteste najavila slična grupa, koja sebe naziva "Pax Europa".

"Ona je dio desno-populističke struje, koja se bori protiv 'islamizacije Evrope'", kaže Alexander Häusler sa Tehničkog univerziteta u Düsseldorfu, katedre za istraživanje neonacizma.

On smatra da samo izgleda kao da između selefija i ekstremnih desničara postoje duboke razlike.

"I jedni i drugi su međutim dvije strane iste medalje. Potrebni su jedni drugima kako bi dobili pažnju javnosti i kako bi, stvarajući sliku neprijatelja, ojačali vlastiti identitet", navodi Häusler.