"Višestruko sam razočaran, s gorkim osjećajem neizvršenja pravde. Ne samo da pravda nije izvršena nego je udovoljeno nepravdi", rekao je Šeks, gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Šeks je također nezadovoljan što je genocid utvrđen samo na području Srebrenice jer je, po njemu, bilo niz relevantnih dokaza za utvrditi povezanost Beograda i Pala i dokazati da su odredi na čitavom području BiH bili pod efektivnom kontrolom Srbije.
Ocjenjujući ishod hrvatske tužbe protiv Srbije, predsjednik Sabora kazao je da je nažalost vrlo izgledno da će se Hrvatskoj dogoditi ono što se dogodilo s tužbom BiH ali još u težoj mjeri. "Očito je (da ćemo biti odbijeni)", ustvrdio je Šeks.
Hrvatska je tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore podnijela ICJ-u u srpnju 1999, šest godina nakon što je to učinila Bosna i Hercegovina.
Hrvatski pravni zastupnik pri Haaškom sudu Ivo Šimonović smatra da hrvatska tužba može lakše povezati Srbiju s ratnim zločinom. Upozorio je međutim da je Hrvatska u težoj poziciji od BiH u pogledu određivanja nadležnosti suda.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odluku je ocijenio banalizacijom pravde. "Razočaran sam odlukom. To je loša poruka za cijeli svijet, ovo je legalizacija genocida", rekao je. No, činjenica je da prvi put postoji pravna potvrda da se u BiH radilo o genocidu, dodao je Silajdžić.
Pravni zastupnik Srbije Radoslav Stojanović kazao je da je osnovna slabost bosanske tužbe što je puna netočnih pa i lažnih podataka. Iako je, po njemu, hrvatska tužba pravno korektno sastavljena, drži da Hrvatska nema veće izglede od BiH jer nema temelje za tužbu.
