Migrantska kriza
84

Šef UN-a za migracije tvrdi: Više ljudi se iseljava zbog klimatskih promjena nego zbog ratova

S. Š.
Ispucala zemlja uslijed nedostatka kiše i velikih suša u Tunisu (Foto: EPA-EFE)
Ispucala zemlja uslijed nedostatka kiše i velikih suša u Tunisu (Foto: EPA-EFE)
Antonio Vitorino, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) osvrnuo se na prvi kartal ove godine s konstatacijom da je migrantska kriza sve jača, ali da razlog tome nisu samo ratovi.

Broj tražitelja azila koji pristižu u Evropu je 2023. godine naglo porastao. Više od 40.000 ljudi bez dokumenata prešlo je Sredozemno more do sada ove godine što je jedna od najviših stopa od migrantske krize 2015. godine.

Prvi kvartal 2023. bio je i najsmrtonosniji za migrante koji su prelazili Mediteran od 2017. Oko 700 ljudi je umrlo ili nestalo u prva tri mjeseca godine na putu.

Antonio Vitornio, generalni direktor Međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda za migracije (IOM) u intervjuu za Euronews kaže da to sve, zapravo nije nova, već nadolazeća kriza.

"Ovo je još jedno poglavlje krize za koju se osjećam kao da se odvija u Evropi već više od osam godina", odgovara on.

Naglaša da u svijetu vladaju "višestruke krize" koje bivaju sve složenije. Ali, postoji jedna koja je iznad svih drugih - klimatske promjene.

"Višestruke krize su sada složene, ali postoji jedna koja je iznad svih drugih: klimatske promjene. Već neko vrijeme pričamo o tome kako bi vremenski uslovi moglo biti izvor broj jedan za raseljavanje ljudi u budućnosti. Ali imamo oko 20 miliona ljudi koji su raseljeni zbog ovih pojava svake godine", tvrdi Vitorino.

Više je ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena nego zbog sukoba, uprkos činjenici da u mnogim zemljama postoje klimatski osjetljive zemlje sa sukobima u sebi. Dakle, dva elementa igraju zajedno - oni su u interakciji i oni su pokretači pomaka.

"Ovi ljudi, koji su pogođeni klimatskim promjenama - 20 miliona godišnje, na primjer, u posljednjoj deceniji - ti ljudi su, za sada, uglavnom interno raseljena lica, ali prije ili kasnije će preći međunarodnu granicu i oni će postati, recimo, klimatski migranti.. I zato su zaključci Šarm el Šeika bili važni jer je po prvi put, na COP27, prepoznato da klimatske promjene već danas imaju utjecaja na prisiljavanje ljudi na raseljavanje i da moramo pružiti im pomoć za spašavanje života, a zatim pronaći trajna rješenja za budućnost", mišljenja je Vitorino.

Dodaje da iz tog razloga moramo hitno djelovati u globalnom smislu po pitanju klimatskih promjena i konkretno na najugroženije regije u svijetu.