Ukupno 6,5 miliona ljudi, odnosno petina stanovništva Kalifornije nema zdravstveno osiguranje, što je daleko više nego i u jednoj drugoj američkoj saveznoj državi. Najmanje jedan milion tih neosiguranih su ilegalni imigranti, rekli su kalifornijski dužnosnici.
Prema Schwarzeneggerovu planu, koji tek treba odobriti Kongres, Kalifornija bi postala četvrta i do sada najveća savezna država koja je pokušala uvesti univerzalno zdravstveno osiguranje svojih građana. Ostale tri su Maine, Vermont i Massachusetts.
Schwarzenegger je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao kako njegov plan predviđa niz mehanizama za širenje zdravstvenog osiguranja na sve stanovnike, za što bi odgovornost dijelili vlada, poslodavci, osiguravajuće kuće i sami neosigurani građani.
Troškovi plana procijenjeni su na 12 milijardi dolara, a njime je među ostalim predviđeno da liječnici uplaćuju dva, a bolnice četiri posto svojih prihoda za državni zdravstveni program Medi-Cal.
"Svi u Kaliforniji moraju imati zdravstveno osiguranje", rekao je Schwarzenegger, tonom koji je istodobno zvučao i kao prijetnja i kao obećanje, piše u utorak The New York Times.
Ubrzo nakon što je objavljen, njegov je plan izazvao protivljenje onih čiji su se interesi našli ugroženi, uključujući liječnike i njegove kolege republikance u kalifornijskom Kongresu, dok su ga većinski demokrati podržali u dijelu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje za svu djecu.
Schwarzenegger, kojeg su američki mediji prekrstili u "guvernatora" (guverner+terminator) prema njegovoj najpopularnijoj filmskoj ulozi, i ranije je više puta iznenadio neočekivanim potezima za republikanskog političara, kao što je vođenje ekološki osviještene politike, a prošle je sedmice i ideološki definirao svoj "treći put", objavivši da će slijediti politiku centra koja će objediniti najbolje elemente republikanske i demokratske politike.
Od 300 miliona stanovinka SAD-a, prema posljednjim podacima njih 42,5 miliona nema zdravstveno osiguranje, unatoč rastu izdvajanja za zdravstvo.
Izdvajanja za zdravstvo u SAD dostigla su gotovo dva triliona dolara u 2005. godini, zahvaljujući rastu troškova za bolničko liječenje, liječničke plaće i lijekove na recept, objavila je u utorak Nacionalna zdravstvena statistička služba.
Za rast troškova najzaslužniji su troškvi bolnica koji su narasli za 8 posto na 611 milijardi dolara i čine 31 posto ukupnih troškova američkog zdravstva u 2005. Liječnici i kliničke službe poskupjeli su za sedam posto, na 421 milijardu dolara, dok su domovi umirovljenika i slične ustanove potrošili 122 milijarde dolara. Za lijekove na recept izdvojeno je 200 milijardi dolara, ili oko 6 posto više nego 2004., navodi se u statističkom izvještaju.
