Satelitski snimci otkrili obim štete na ključnom saudijskom naftovodu, svijet strepi od novog skoka cijena nafte

Ukoliko ovaj naftovod ne bude stavljen u funkciju u roku od nekoliko dana, Saudijska Arabija bi mogla ostati bez zaliha sirove nafte za izvoz, što bi s tržišta povuklo do 4% globalne ponude.

Vlasti u Rijadu još uvijek nisu objavile zvanične detalje o razmjerima štete niti o tome koliko će naftovod dužine 1.200 kilometara biti van pogona. Saudijska Arabija za napad optužuje militantne grupe iz Iraka. Izvori koje citira Reuters daju oprečne procjene: dok jedni navode da bi sanacija mogla trajati do šest sedmica, drugi smatraju da bi pumpanje moglo djelomično započeti i ranije tokom trajanja popravki.

Naftovod koji prolazi kroz pustinju Arapskog poluotoka omogućavao je Saudijskoj Arabiji preusmjeravanje oko 4 miliona barela nafte dnevno prema luci Yanbu na Crvenom moru, čime se zaobilazila blokada Hormuškog tjesnaca.

Međutim, bez funkcionalnog naftovoda, Yanbu ima zaliha za održavanje izvoza za svega pet do sedam dana. Iako Saudijska Arabija posjeduje i određene zalihe u egipatskim lukama Ain Sukhna i Sidi Kerir, industrijski izvori upozoravaju da će se i one ubrzo iscrpiti ukoliko transport ne bude obnovljen.

Dramatičan rast cijena goriva na globalnom tržištu

Prekid rada naftovoda pogoršao je već prisutni poremećaj u globalnom snabdijevanju, koji je cijene goriva doveo do rekordnih nivoa i podstakao inflaciju širom svijeta. Cijena sirove nafte tipa Brent skočila je u nedjelju za više od 3,4% na 108 dolara po barelu, što je nivo koji nije zabilježen od maja. Istovremeno, u SAD-u je prosječna cijena dizela dostigla rekordnih 6 dolara po galonu.

Situaciju dodatno komplikuju napadi jemenskih Huta, povezanih s Iranom, koji su zauzeli strateško ostrvo Perim u tjesnacu Bab al-Mandab i proširili kontrolu nad ovim ključnim vodenim prolazom. Napadi Huta na saudijsku naftnu infrastrukturu dio su nedavno proglašene blokade, a njihovo napredovanje približava ih i velikoj američkoj bazi u Džibutiju.

Očekivanja o diplomatskom rješenju oslabila su nakon što je ministar vanjskih poslova Omana, Sayyid Badr Albusaidi, objavio da je regionalni sastanak planiran za ponedjeljak odgođen. Na tom susretu iranski zvaničnici trebali su predstaviti prijedlog sporazuma o upravljanju plovidbenim rutama kroz Hormuški tjesnac, gdje Iran sada zahtijeva posebne dozvole za prolazak brodova i razmatra uvođenje naknada.

Ova kriza dolazi u trenutku kada sukob na Bliskom istoku ulazi u svoj sedmi mjesec, nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vojne napade na Iran.