Francuska je napustila vojne strukture NATO-a 1966., u vrijeme predsjednika generala Charlesa de Gaulla, ostajući pritom članica Atlantskoga saveza. De Gol je napustio komandnu strukturu NATO-a, zaduženu za strateško planiranje, nakon spora oko američkog utjecaja u Evropi.
Sarkozy je na skupu posvećenom odbrambenim pitanjima u Parizu izjavio da je potrebno da se Francuska vrati u srce NATO-a kako bi se njen glas čuo: "Došlo je vreme da se stavi tačka na ovu situaciju. To je u interesu Francuske i u interesu Evrope", rekao je francuski predsednik. "Očuvat ćemo svoju neovisnu nuklearnu odbranu", rekao je on. "Nuklearna odluka se ne dijeli", dodao je Sarkozy.
Francuski predsjednik je kazao da je cjelovit povratak Francuske u NATO bio dug put, označen naročito učešćem francuskih vojnika u glavnim operacijama Saveza u bivšoj Jugoslaviji i u Afganistanu.
On je odlučno ponovio da ova odluka neće ni u čemu poremetiti nacionalnu nezavisnost. "Oni koji misle da će doći u pitanje naša nezavisnost, varaju se", rekao je on.
On je nazvao "lažima" analize prema kojima ovaj cjelovit povratak u vojne strukture NATO-a predstavlja svrstavanje uz SAD, a izdaju ideja generala De Gaulla, čiji je i on jedan od nasljednika.
"Mi smo saveznici, ali budni saveznici", insistirao je on vezano za odnose s Washingtonom.
Ova odluka bit će predata na glasanje o povjerenju Nacionalnoj skupštini idućeg utorka. Desnica tu ima većinu, pa će odluka predsjednika Sarkozyja biti odobrena bez obzira na protivljenje nekih delegata njegove političke porodice i cijele ljevice.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja govore da većina Francuza podržava povratak Francuske u vojnu alijansu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
