U obraćanju najvišim vojnim zvaničnicima, predsjednik Sarkozy je u utorak iznio ocjenu da glavnu prijetnju Francuskoj predstavlja terorizam, te da oružane snage moraju biti odraz te prijetnje.
Zbog toga je, kako je rekao, Francuskoj potrebna manja i mobilnija vojska, uz dodatna ulaganja u tehnologiju i obavještajne službe.
Šef francuske države je također potvrdio da će Francuska ponovo ući u vojno-komandnu strukturu NATO-a, iz koje se povukla 1966. godine.
"Možemo obnoviti svoje odnose s NATO-om, bez straha za svoju nezavisnosti i bez opasnosti da budemo uvučeni u neki rat protiv svoje volje. Punopravno mjesto Francuske u NATO-u će značiti veće evropsko prisustvo u tome vojnom savezu", istaknuo je Sarkozy.
Nuklearni arsenal Francuske će, naglasio je, ostati pod strogom nacionalnom kontrolom. Plan francuskog predsjednika predviđa i zatvaranje nekoliko francuskih vojnih baza u Africi.
Nema sumnje da nova francuska odbrambena politika nosi pečat samog predsjednika Sarkozyja, koji je šef države najnaklonjeniji transatlantskim vezama od ustanovljavanja Pete republike krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, smatra diplomatski urednik BBC-a Jonathan Marcus.
Ako je odluka predsjednika Charlesa de Gaullea da Francusku izvede iz integrirane zapovjedne strukture NATO-a predstavljala gest nezavisnosti u odnosu na Washington, namjera predsjednika Sarkozyja da se vrati u njeno okrilje jednako je simbolična. U praktičnom smislu ona malo znači, ali ukazuje na glavne razloge za reformu francuske vojske.
Francuska se, smatra analitičar BBC-a, sa zakašnjenjem suočava s finansijskom i strateškom stvarnošću s kojom su se druge zemlje s vojskom slične veličine, poput Britanije, već suočile. Zbog toga smanjuje broj vojnika, a koncentrira se na tehnologiju i obavještajne službe.
Osim toga, Francuska ima mnogo više logističkog osoblja nego vojnika obučenih za borbena djelovanja. Cilj je najnovije reforme da se taj odnos promijeni, ocjenjuje diplomatski urednik BBC-a Jonathan Marcus.
