Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je na kraju prvog dana samita, u četvrtak kasno uvečer, da su se čelnici 27 zemalja članica dogovorili da Irska podnese izvještaj na samitu u oktobru o konačnoj strategiji u vezi sa sporazumom o institucionalnoj reformi koji su irski glasači odbacili na referendumu 13. juna.
Sarkozy je iznio i mišljenje da daljnje širenje EU-a neće biti imoguće ako se problem institucionalnih reformi ne riješi.
"Sigurno je da će dok ne riješimo institucionalne probleme, proces proširenja biti zaustavljen. De jure ili de facto. Ne možemo nastaviti proširenje ako se ni sa 27 članica ne možemo dogovoriti. Lisabon omogućava proširenje. Bez Lisabona nema proširenja“, rekao je francuski predsjednik.
Sarkozy je rekao novinarima i kako ima "teškoća“ sa Republikom Češkom oko nastavka procesa ratifikacije reformskog ugovora EU-a nakon što su ga odbacili birači u Irskoj. Ugovor je stavljen na led u češkom Senatu jer je o njegovom karakteru i prihvatljivosti zatraženo mišljenje suda.
Samit protiče u sjeni irske odluke jer je za stupanje reformskog ugovora na snagu potrebno da ga ratificiraju sve članice pojedinačno.
Irski premijer Brian Cowen je rekao u četvrtak uvečer da je od referenduma u njegovoj zemlji prošlo premalo vremena da bi lideri EU-a ponudili bilo kakvo novo rješenje za institucionalne reforme sadržane u odbačenom ugovoru iz Lisabona.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da ne zna tačno kada će biti završen proces ratifikacije reformskog ugovora u zemljama članicama EU-a, ali je dodao kako je uvjeren da će proces biti nastavljen.
Premijer Slovenije, koja do kraja juna predsjedava EU-om, Janez Janša rekao je da lideri na ovom samitu neće postavljati nikakve rokove Irskoj.
Uniji koja je narasla sa 15 na 27 zemalja članica 2004. i namjerava da u svoje redove primi i zemlje zapadnog Balkana prijeko je potrebna reforma. Bez nje bi, upozoravaju diplomati u Bruxellesu, jednostavno moglo doći do blokade sistema odlučivanja. Ratifikacija Lisabonskog ugovora, koja bi ozvaničila te reforme, do prije sedmicu dana je išla kao po ulju, ali su onda Irci rekli NE.
Predsjednik Sarkozy je rekao u četvrtak uvečer, nakon prvog kruga sastanaka u radnom dijelu samita, i da su lideri EU-a odlučili da zaustave daljnje širenje Unije i prijem novih članica dok ne riješe nastalu institucionalnu krizu.
On kaže i da je za ulazak najprije Hrvatske, a potom i ostalih država regije zapadnog Balkana nužno da na snagu stupi Lisabonski ugovor.
Cilj reforme, sadržane u tzv. Lisabonskom ugovoru iz decembra, bio je da poveća efikasnost EU-a nakon velikog proširenja novim članicama 2004. godine, kada je primljeno deset zemlja većinom bivših komunističkih država srednje i istočne Evrope.
Saopćenje predsjednika Francuske predstavlja donekle iznenađenje, jer se uoči ovog samita očekivala potvrda evropske perspektive zapadnog Balkana na osnovu najava slovenskog predsjedništva EU-a.
Saradnik BBC-a u Bruxellesu je javio u srijedu da je Ljubljana tražila pred samit od ostalih partnera u Uniji da regija zapadnog Balkana dobije potvrdu svoje evropske budućnosti i pomoć u provođenju reformi, kako je to odlučeno na solunskom samitu prije pet godina.
Tu je posebno značajno, kako je rečeno u prijedlozima Slovenije, stvaranje mreže sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ukidanje viznog režima sa svim državama regije.
Zbog irskog odbijanja ugovora iz Lisabona pojavile su se sumnje u moguće daljnje proširivanje Evropske unije na zapadni Balkan.
Čelnici EU-a završit će svoj samit u petak popodne usvajanjem zaključaka. Glavne teme samita su spašavanje Lisabonskog ugovora te traženje odgovora na pitanje kako ublažiti posljedice visokog rasta cijena hrane i goriva.
Da bi stupio na snagu, Lisabonski ugovor mora biti ratificiran u svim zemljama članicama. Bilo je predviđeno da Ugovor stupi na snagu 1. januara 2009., ali je ishod irskog referenduma to doveo u pitanje.
Irska je jedina zemlja, koja je zbog svojih ustavnih odredbi morala Ugovor staviti na referendum. Dosad je ratificiran u 19 zemalja članica.
Sa ovog samita ne očekuje se rješenje, a čelnici EU-a trebali bi pozvati na nastavak procesa ratifikacije u ostalim zemljama.
Najpoželjniji scenarij za EU bio bi da 26 zemalja članica ratificira ugovor što prije. U tom slučaju bilo bi lakše tražiti od Irske da raspiše novi referendum o Lisabonskom ugovoru, kojem bi se eventualno dodala deklaracija, kojom bi se mogla umiriti irska javnost i koja bi pružila opravdanje irskoj vladi za raspisivanje novog referendumu.
