- Glavni izazov koji leži pred nesvrstanima je prilagođavanje novim uvjetima koji vladaju u međunarodnoj zajednici, rekao je Mubarak otvarajući skup.
Na samitu u egipatskom ljetovalištu na Crvenom moru okupila su se delegacije iz 118 zemalja članica Pokreta nesvrstanih, te zemalja promatrača, a među njima je šezdesetak predsjednika država i vlada.
Mubaraku je predsjedanje Pokretom predao kubanski čelnik Raul Castro, koji je ocijenio da je snaga Pokreta nesvrstanih "u moći postizanja konsenzusa velikog broja zemalja".
Na samitu sudjeluje i glavni tajnik UN-a Ban ki-Moon, koji je ocijenio da su se "uvjeti u svjetskoj politici dramatično promijenili i da se svijet suočava sa složenom krizom koja prijeti globalnoj sigurnosti".
- U ovim kritičnim vremenima moramo gledati na osnovna načela nesvrstanosti, kako bismo odgovorili na te izazove, rekao je Ban.
U Sharme el Sheikhu su na nivou predsjednika zastupljene i Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora.
Pokret nesvrstanih danas okuplja 118 zemalja članica, te 16 zemalja koje imaju status promatrača. Članice su gotovo sve afričke te većina azijskih i latinskoameričkih zemalja, a od evropskih punopravna je članica jedino Bjelorusija. Osim Hrvatske status promatrača ima još 15 zemalja, među kojima su Kina, Brazil, Meksiko, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Temelji Pokreta postavljeni su 1956. godine na Brijunima, na sastanku tadašnjih čelnika Jugoslavije, Indije i Egipta, Josipa Broza Tita, Jawaharlala Nehrua i Gamala Abdela Nasera, a Pokret nesvrstanih je službeno osnovan na Prvom samitu u Beogradu pet godina kasnije, podsjeća Hina.
Budući da je nastao kao odgovor zemalja u razvoju na hladnoratovsku blokovsku podjelu svijeta, taj je pokret morao nakon hladnoga rata i pada Berlinskog zida preispitati svoju ulogu u međunarodnim odnosima.
Pokret je uvijek naglašavao svoje temeljne vrijednosti, poput poštivanja suverenosti nacionalnih država, nemiješanja u unutarnje poslove, te borbe protiv imperijalizma i kolonijalizma.
Pitanje je, međutim, koliko u današnjem svijetu ta načela mogu pridonijeti jačanju položaja nesvrstanih zemalja u međunarodnoj politici i u odnosima s razvijenim zemljama.
U svojoj povijesti Pokret se zauzimao za saradnju i jedinstvo među svojim članicama, ali sama njegova veličina i raznolikost interesa zemalja članica često su onemogućavali konkretnije zajedničko djelovanje, pa mu je utjecaj u međunarodnoj politici bio ograničen i u vrijeme hladnog rata, a osobito u zadnja dva desetljeća.
Nesvrstani su danas žarište svoje politike premjestili s političkih na socijalne i ekonomske teme, zauzimajući se za jačanje uloge siromašnijih zemalja u svjetskoj ekonomskoj politici, te za ograničavanje utjecaja globalizacije na porast siromaštva i nejednakosti u svijetu.
