Članice NATO-saveza iskazale su podršku misiji u Afganistanu kao i američkim planovima da se postavi novi proturaketni štit.
Najemocionalniji dio samita bio je trenutak kada su predsjednici i premijeri Hrvatske i Albanije zauzeli mjesta među kolegama iz NATO saveza. Vrata koja su vodila u konferencijsku dvoranu otvorio im je i doslovno glavni tajnik NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer, podsjeća Glas Amerike.
'Dolazite iz regije koja je prošla kroz grozne sukobe, što je trajalo još do prije par godina. Zbog toga je vaše članstvo u NATO savezu od posebne važnosti' – rekao je glavni tajnik NATO-a. Kriterije za članstvo ispunila je i treća balkanska država, Makedonija, no njezin je ulazak odgođen dok se ne riješi spor oko službenog imena te bivše jugoslavenske republike. Članstvo Makedonije je blokirala Grčka, koja želi da vlada u Skoplju promijeni ime svoje zemlje – prije no što Makedonija postane članica NATO-saveza.
Američki predsjednik George Bush o ovom je prijeporu u Bukureštu rekao: 'Problem imena države treba riješiti brzo kako bi Makedonija mogla – što prije – biti primljena u NATO.' Izaslanstvo Makedonije je napustilo samit NATO-a prije njegova završetka.
No, za državnike iz Hrvatske i Albanije jučerašnji je dan bio dan slavlja. U svom govoru kolegama iz 27 zemalja, albanski premijer Sali Berisha je rekao: "Za mene, ovo je čudo. Čudo slobode. Mnogo vam hvala."
Ukrajina i Gruzija, dvije bivše sovjetske republike, nadale su se da će ovim samitom početi postupak pripreme za članstvo – no to je odgođeno, bez obzira što je zato lobirao američki predsjednik George Bush. Većina članica smatrala je da za Ukrajinu i Gruziju postoji mjesto u NATO-savezu, no da sada za to nije pravi trenutak. Državna tajnica Condoleezza Rice nastojala je odluku u Ukrajini i Gruziji prikazati u najboljem mogućem svjetlu.
'Ako su vrata do sada bila otvorena, sada su - širom otvorena,' – rekla je Rice. Približavanju Ukrajine i Gruzije NATO savezu oštro se protivila Rusija. Rezerve prema tome iskazale su najviše Njemačka i Francuska – čime je bio blokiran potreban konsenzus. Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da Moskva nema pravo veta kada je u pitanju članstvo pojedinih zemalja u NATO savezu.
Rice je međutim ukazala na podršku svih članica postavljanju novog proturaketnog štita, čiji će elementi biti i u Poljskoj odnosno Češkoj. Prema njoj, to je dokaz da NATO-savez ne popušta ruskim traženjima. Podršku članica NATO saveza proturaketnom štitu Rice nazvala je zaista važnom. 'Saveznici dobro razumiju da zbog novih izazova, novih prijetnji, moramo imati i novi odbrambeni štit, koji će braniti Evropu', rekla je Condoleezza Rice. Puna podrška svih saveznica smatra se uspjehom Sjedinjenih Država.
Washington također treba biti zadovoljan podrškom koju su saveznice iskazale za vojnu misiju NATO-a u Afganistanu. Nekoliko je država najavilo da će u Afganistan poslati pojačanja ili materijalnu pomoć. Francuska je najavila da će u istočni, nemirniji dio te zemlje, poslati jedan svoj bataljun. Ova će jedinica na istoku zamijeniti američke marince, koji će biti poslati na isto tako nemiran jug Afganistana, gdje će djelovati s kanadskom vojskom.
Državnici iz 26 članica Sjevernoatlantskog saveza sastali su se i s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, koji im je rekao da je njegov narod spreman obaviti svoj dio posla. 'Na nama – narodu i vladi Afganistana – odgovornost je da ispunimo obećanje dana i samima sebi, i našim partnerima i međunarodnoj zajednici', rekao je predsjednik Afganistana.
Inače, sastanku s Hamidom Karzaijem prisustvovao je i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-Moon, predstavnici Evropske unije, kao i državnici iz nekoliko zemalja koje nisu članice NATO saveza ali sudjeluju u misiji u Afganistanu.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
