Od ukupnog prometa oružjem u 2006. godini, čija je vrijednost procijenjena na 28,8 milijardi dolara, na SAD otpada 10,3 milijarde, Rusiju 8,1 milijardu, a Veliku Britaniju 3,1 milijardu dolara. Njemačka je na četvrtom mjestu sa šest posto udjela u globalnoj prodaji oružja, a Kina peta s tri posto.
Na popisu kupaca oružja prvi je Pakistan s nabavkama vrijednim 5,1 milijardu dolara, slijedi Indija s 3,5 milijardi, Saudijska Arabija s 3.2 milijardi, Venezuela 3,1 milijardu, Alžir s 2,1 milijardu, Izrael s 2,1 milijardu i Brazil s 1,1 milijardu dolara.
Na globalnom tržištu oružja vlada velika konkurencija, a države proizvođači prodajom oružja zemljama u razvoju nastoje ne samo ostvariti dobit već i proširiti svoj politički utjecaj.
Vrijednost ukupnog prometa oružjem u 2006. pala je u odnosu na 2005. godinu, kada je iznosila 31,8 milijardi dolara, što se povezuje s rastom cijene nafte, koji je mnoge zemlje u razvoju primorao da se odluče za dogradnju postojećih oružanih sustava umjesto nabavke novih, ocjenjuje se u studiji.
Kombinirana vrijednost svjetskih prodaja oružja zemljama u razvoju i razvijenim državama iznosila je u 2006. 40,3 milijarde dolara, što je pad od 13 posto u odnosu na 2005.
Studija "Transferi konvencionalnog oružja u zemlje u razvoju", koju je pripremila nestranačka Kongresna istraživačka služba, odjel Kongresne knjižnice, pokazuje povezanost prodaja oružja s globalnom politikom.
Naprimjer, Rusija, koja je posljednjih godina glavni opskrbljivač oružja za Iran, uključujući i prodaju 700 miliona dolara vrijednih sustava protuzračne odbrane 2005., nije sklopila nijedan veći ugovor o prodaji oružja Iranu tokom 2006. zbog napetosti oko iranskog nuklearnog programa i uvođenja sankcija Vijeća sigurnosti UN-a Teheranu.
Istovremeno, Moskva nastavlja s velikim isporukama oružja naftom bogatoj Venecueli i režimu antiameričkog predsjednika Huga Chaveza, na zabrinutost Washingtona.
Među ugovorima Rusije i Venecuele u 2006. je i onaj o nabavci dvije eksadrile, s 24 lovca bombardera Suhoj-30, vrijedna preko milijardu dolara i nabavci transportnih helikoptera vrijednih 700 miliona dolara.
U studiji se, prenosi Hina, također ističe da je SAD sklopio ugovore o prodaji oružja sa zemljama čije je stanje demokratije i ljudskih prava predmet službenih kritika Washingtona.