Službeno
0

SAD ukinuo pomoć Hondurasu zbog državnog udara

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Sjedinjene Države u četvrtak su službeno ukinule milione dolara pomoći Hondurasu zbog državnog udara koji se dogodio prije dva mjeseca te zaprijetile da neće priznati novog predsjednika o kojem se treba odlučivati na izborima u novembru.

"State Department objavljuje okončanje širokog spektra pomoći vladi Hondurasa kao rezultat državnog udara od 28. juna. Državna tajnica je suspendirala pomoć ubrzo nakon udara", navodi se u saopćenju State Departmenta.

Odluka, objavljena na dan kada je državna tajnica Hillary Clinton u Washingtonu primila svrgnutog predsjednika Hondurasa Manuela Zelayu, obrazložena je "stalnim otporom de facto režima da prihvati sporazum iz San Josea i obnovi demokratsku i ustavnu vladavinu u Hondurasu".

Vlada SAD-a pridružila se ostatku zapadne polutke u osudi Zelayinog svrgavanja u junu i podržala sporazum koji je predložio kostarikanski predsjednik Oscar Arias za vraćanje Zelaye na dužnost uz ograničene ovlasti.

De facto vlasti u Hondurasu, na čelu s Robertom Michelettijem, odbile su bilo kakav povratak Zelaye. Michelettijeva vlada insistira da je uklanjanje predsjednika bio je legalno, jer je zakazao referendum o izmjeni ustava, kršeći odluku Vrhovnog suda.

Mnogi u Hondurasu su strahovali da je Zelaya, ljevičarski saveznik venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza, izmjenom ustava pokušao osigurati drugi predsjednički mandat iako ustav dopušta samo jedan mandat.

Glasnogovornik State Departmenta Ian Kelly nije precizirao vrijednost podrške koja je ukinuta, opisujući je samo kao "široki spektar pomoći."

Oko 35 miliona dolara u pomoći je privremeno suspendirano nakon državnog udara.

U saopćenju se također kaže da je vlada SAD-a u postupku ukidanja viza članovima i pristalicama de facto režima u Hondurasu.

Vlastodršci u Hondurasu su se nadali da će politička kriza biti okončana s prijevremenim predsjedničkim izborima u novembru, no Sjedinjene Države su prvi puta upozorile da neće priznati pobjednika tih izbora, a sličan stav prihvatio je Meksiko, Brazil i druge zemlje Latinske Amerike.