Inače, od 1999. do 2003. kupovina, odnosno prodaja oružja pala je na najnižu razinu od šezdesetih godina prošlog stoljeća, izvještava VoA u ponedjeljak.
Najveći izvoznici su i dalje iste zemlje, kaže Paul Holtom iz štokholmskog instituta: "Vodećih pet opskrbljivača - Sjedinjene Države, Rusija, Njemačka, Francuska i Britanija - stalno je u vrhu. Poredak se ponekad malo izmijeni, ali su Sjedinjene Države i Rusija daleko ispred ostalih".
Prodaja ruskog oružja je u posljednjih pet godina porasla za 14 posto, ponajviše zbog povećane trgovine s Azijom, Afrikom i Južnom Amerikom.
Paul Holtom smatra da je rast cijene nafte u posljednjih nekoliko godina bio jedan od faktora koji je uticao na veću potražnju za konvencionalnim naoružanjem: "Naftom bogate zemlje Srednjeg istoka, kao i Alžir te Venecuela kupuju znatno više oružja nego prije, jer mogu finansirati modernizaciju, unapređenje i obnovu svojih oružanih snaga."
Paul Holtom dodaje da je teško predvidjeti kakav će uticaj na trgovinu oružjem imati pad cijena nafte i globalna ekonomska kriza. Neke zemlje već smanjuju svoje narudžbe: "Malezija je naprimjer smanjila broj narudžbi helikoptera. Brazil - za koji smo mislili da će postati veliki kupac oružja - sada se premišlja oko nekih svojih velikih narudžbi."
No Paul Holtom kaze da je tokom prethodne velike ekonomske recesije, prije više od trideset godina, prodaja oružja bilježila rast.
Izvještaj instituta iz Stockholma pokazuje da je u razdoblju između 2004. i 2008. narastao izvoz oružja u zemlje gdje traju sukobi, kao što su Afganistan, Gruzija, Izrael, Pakistan i Šri Lanka.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
