Zakon koji bi Amerikancima olakšao glasanje, na kraju je dobio 50-50 glasova po stranačkoj liniji. Demokrate su optužile Bidena da se nije dovoljno žestoko borio. Zagovornici kažu da bi nacrt zakona bio najdalekosežnija izborna mjera od Zakona o biračkim pravima iz 1965. godine.
Ovakvo glasanje u Senatu dolazi dok države koje predvode republikanci unaprijed predlažu pooštrenje izbornih zakona, a koje je Biden ocijenio rasno diskriminirajućim, i dok bivši predsjednik Donald Trump, republikanac, nastavlja s neosnovanim tvrdnjama da su mu ukradeni izbori 2020. godine.
Zakon o demokratima usvojio je Zastupnički dom u martu glasanjem na stranačkoj liniji, a jedan demokrata pridružio se svim republikancima koji su se usprotivili zakonu.
Međutim, u Senatu od 100 članova potrebno je 60 glasova za unapređenje većine zakona, a gornji dom je ravnomjerno podijeljen između 50-50 između dvije stranke.
Potpredsjednica Kamala Harris, kojoj je Bijela kuća dodijelila da provodi izbornu reformu, predsjedavala je vijećem jer je zakon propao.
"Borba nije gotova", rekla je nakon glasanja.
Zakon bi uveo 15 dana prijevremenog glasanja, učinio bi dan izbora državnim praznikom i garantovao bi automatsku registraciju birača svima koji imaju vozačku dozvolu.
Demokrate vjeruju da bi zakon također osigurao veću transparentnost u kampanji i ograničio stranački utjecaj na crtanje kongresnih okruga. Bidenova stranka utvrdila je da je prijedlog od gotovo 900 stranica presudan za demokratiju.
Mališani koji su povrijeđeni kod Cazina i dalje u teškom stanju: Kod sve troje djece amputirane desne noge, jedno u komi
Isti mostovi, iste ideologije: Kako se Srbija za tri i po decenije nije pomakla ni milimetar
