Dodaje se da čak i u slučaju da se odluči za vojni udar u Siriji, Obama bi postao prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji je napao jednu stranu zemlju bez široke međunarodne podrške.
Amerikanci smatraju da su se SAD u posljednje tri decenije u najmanje tri slučaja oslonile na NATO kako bi osigurale veliku stranu podršku za svoje vojne misije, navodeći bombardovanje Bosne i Hercegovine 1994. godine, vazdušne napade na Kosovo 1999. godine i invaziju na Afganistan 2001. godine.
Tamošnji mediji tvrde da bi to bio pravi preokret u politici koju zagovara Obama, koji je demokrata i koji je po stupanju na položaj predsjednika obećao da će ograničiti vojnu intervenciju SAD-a u svijetu.
Također, Obama je kao predsjednički kandidat isticao da šef države “nema ovlaštenje prema Ustavu da jednostrano odobrava vojni napad u situaciji koja obuhvata zaustavljanje realne ili predstojeće pretnje po naciju”.
Također, Amerikanci smatraju da još od 1983. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD-a Ronald Reagan naredio invaziju na karipsko ostrvo Grenada, nisu bile tako usamljene u nastojanju da preduzmu veliku vojnu akciju.
Trenutno je uz SAD stala samo Francuska u inicijativi da sirijski režim, zbog navoda opozicije da je upotrijebio hemijsko oružje, treba kazniti vojnim napadom.
S druge strane, šesti američki ratni brod stigao je u istočni Mediteran, u blizinu pet američkih razarača naoružanih krstarećim raketama koje bi mogle biti usmjerene na uporišta sirijskog režima Bashara al-Assada.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
