"Dogovorili smo se da svaki od nas poduzme akcije značajnog smanjivanja emisija plina s učinkom staklenika i da poštuje preuzete obaveze", kazao je on.
Američki predsjednik je kazao da se "bez napora Kine i SAD-a, dvaju najvećih potrošača i proizvođača energije, ne može doći do rješenja".
Kina i SAD su dva najveća zagađivača na planeti i mnogobrojne zemlje čekaju inicijative 1. i 3. svjetske ekonomske sile na konferenciji o klimi koja će se održati od 7. do 18. decembra u Kopenhagenu.
U zajedničkom saopćenju dvije zemlje su potvrdile da bi sporazum u Kopenhagenu trebalo da se "bazira na principu zajedničke odgovornosti ali diferencirane", što uključuje "ciljeve razvijenih zemalja da smanje emisije plina i nacionalne akcije zemalja u razvoju da ublaže emitiranje plinova", uz "veliku financijsku pomoć" razvijenih zemalja.
"Kako je kazao predsjednik Hu, osnivamo centar za istraživanje čiste energije i zaključili smo sporazume u domenu enegetske učinkovitosti, obnovljive energije, čišćeg korištenjea uglja i električnih vozila", izjavio je predsjednik Obama, a prenio AFP.
Agencija Reuters prenosi da je američki predsjednik izjavio u utorak u Pekingu da treba poštovati ljudska prava svih manjina i pozvao Kinu da nastavi pregovore s predstavnicima Dalaj-lame.
"Prenio sam (kineskom) predsjedniku Huu (Jintaou) čvrsta uvjerenja Amerike da svi muškarci i žene uživaju određena ljudska prava. Mi ne smatramo da ti principi vrijede samo za Ameriku, već da su to univerzalna prava, koja treba da budu dostupna svim ljudima, svim etničkim i vjerskim zajednicama", izjavio je Obama na konferenciji za novinare u Pekingu.
Obama je podsjetio da SAD smatra Tibet dijelom Kine, ali i da podržava što skoriji nastavak dijaloga kineskih vlasti i predstavnika Dalaj-lame.
Američki predsjednik se nije sastao s tibetanskim duhovnim vođom, koji živi u egzilu kada je on u oktobru bio u posjeti Washingtonu. Dalaj-lama je, međutim, najavio da bi mogao razgovarati s Obamom po njegovom povratku iz Kine.
Dalaj-lama, koga Peking smatra separatistom zbog toga što podržava pravo Tibeta na samoopredjeljenje, pobjegao je u egzil u Indiju nakon neuspješne pobune Tibetanaca 1959. godine, devet godina nakon što je kineska vojska ušla u tu himalajsku regiju.
Kineski predsjednik Hu rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare da obje strane poštuju princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta i da se protive svakom eventualnom pokušaju nasilnog kršenja toga načela.
"Kina pozdravlja to što je predsjednik Obama potvrdio privrženost principu 'jedne Kine'", rekao je Hu novinarima, aludirajući, kako je prenio Reuters, na suverenitet Kine nad Tajvanom, Tibetom i nemirnim regionom Xinjiang.
Dva predsjednika su razgovarala i o iranskome i sjevernokorejskom nuklearnom programu i klimatskim promjenama.
Obama je rekao da Peking dijeli mišljenje Washingtona kako Iran mora na transparentan način dokazati međunarodnoj zajednici da je njegov nuklearni program mirnodopski.
"Iran ima mogućnost pokazati i potvrditi svoje miroljubive namjere, ali ukoliko ne iskoristi tu mogućnost, suočit će se s posljedicama", poručio je Obama.
SAD i Kina se, prema Huovim riječima, slažu i da je nužan nastavak dijaloga radi pronalaženja rješenja sjevernokorejskoga nuklearnog pitanja.
Washington tvrdi da Iran, pod plaštom civilnog nuklearnog programa, pokušava proizvesti atomsku bombu, što Teheran demantira. Zapadne zemlje također strahuju da Sjeverna Koreja razvija atomsko oružje i traže od Pjongjanga da okonča nuklearni program.
Obama je 15. novembra započeo posjetu Kini, nakon što je u sklopu azijske turneje u petak obišao Japan, a u subotu u Singapuru sudjelovao na samitu zemalja članica Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomsku saradnju.
Američki predsjednik će iz Kine u srijedu otputovati u Južnu Koreju.
