"Mislim da nećemo raspravljati ni o jednoj tački iz te knjige", izjavio je za Hinu dužnosnik ureda glasnogovornika State Departmenta na traženje komentara od veleposlanika SAD-a za ratne zločine Clinta Williamsona o tim navodima iz nove knjige F. Hartmann "Mir i kazna".
"U maju 2003. bivši specijalni američki izaslanik za Balkan tražio je od Carle del Ponte odustajanje od slučaja (Gotovina)", prenio je Jutarnji list navode iz knjige objavljene u ponedjeljak u Francuskoj.
List prenosi i tezu Florence Hartmann kako je SAD promijenio mišljenje nakon što je Zagreb odbio potpisati sporazum o neizručenju američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
"Stajalište je veleposlanika Williamsona da ne želi ulaziti u raspravu o knjizi, i ono se odnosi na bilo koji navod iz knjige. On nije pročitao knjigu...", kazao je dužnosnik State Departmenta.
Dužnosnik je rekao kako je pitanje o Gotovini proslijedio uredu veleposlanika Williamsona, ali je u ponedjeljak ono ostalo bez odgovora.
On je kao "općenito primjenjivu" citirao raniju Williamsonovu izjavu danu povodom tvrdnji iz iste knjige o tome da su zapadne zemlje opstruirale uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
"Stajalište SAD-a o progonu ratnih zločinaca u bivšoj Jugoslaviji jasno je. Možda se može reći kako su u nekim trenucima u prošlosti propuštene prilike da se uhite i procesuiraju ratni zločinci, no izvući iz takvih posebnih slučajeva zaključak da su postojale urote u vezi s određenim optuženicima nerazumno je i bez osnova. Angažman SAD-a u progonu ratnih zločinaca u posljednjih 10 godina govori sam za sebe", istaknuo je u toj izjavi Williamson.
Hartmann je, među ostalim, navela kako je Velika Britanija po svaku cijenu željela uhićenje Gotovine, a SAD se tek sredinom 2003. priklonio tom stajalištu, nakon što Hrvatska nije potpisala spomenuti sporazum.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
