Optuženi špijuni postavljali su naizgled obične fotografije na javno dostupnim web-stranicama, a onda su vadili kodirane poruke iz računalnih podataka o tim fotografijama, prema kaznenoj prijavi FBI-ja.
Iako su kompjuterski naučnici teoretizirali o postojanju te tehnike komunikacije duže od desetljeća, to je prva javno dokazana upotreba te tehnike.
"Bilo je povremenih tvrdnji u štampi da Al-Qaida to koristi, ali nikada s nekim dokazima ili pripisivanjem tvrdnje nekom vladinom dužnosniku", izjavio je Steven Bellovin, profesor informatike sa Univerziteta Columbia u New Yorku.
"Evo, imamo sudske dokumente FBI-ja podnesene pod prijetnjom kazne za krivokletstvo, koji kažu da su ti ljudi to radili. Prijetnja, drugim riječima, više nije samo teorijska", rekao je Bellovin.
Iako tačni podaci o tome što su ruski agenti ugrađivali u digitalne kodove fotografija i kako su to činili ostaju povjerljivi, osnovna tehnika uključuje izmjenu brojčanog koda koji računala dodjeljuju bojama, objasnio je Tal Malkin, docent na Univerzitetu Columbia, koji radi u laboratoriju za kriptografiju.
Za generiranje slike na ekranu računara računar dodjeljuje svakom pikselu tri brojčane vrijednosti koje odgovaraju količini crvene, zelene ili plave u boji koji piksel prikazuje.
Malom promjenom tih vrijednosti špijuni mogu sakriti jedinice i nule računarskog jezika u brojevima piksela slike, ali bez mijenjanja izgleda slike za ljudsko oko, rekao je Bellovin.
Na taj način navodni špijuni su prakticirali moderni oblik "steganografije", vještine prikrivanja poruka unutar slika. Rani primjeri su starogrčke poruke tetovirane na obrijanim glavama robova, te potom skrivene ispod ponovno narasle kose, prema Herodotu.
"Standard šifriranja je da se sakrije sadržaj poruke. No, čak i ako ste otkriveni za slanje poruke koju niko ne može pročitati, i dalje ćete biti pod sumnjom vlasti za slanje kodiranih poruka", rekao je Malkin.
"Steganografijom pokušavate sakriti činjenicu da se komunikacija uopće dogodila", dodao je.
Kompjuterizirana, na fotografiji temeljena steganografija spominje se u kaznenim prijavama FBI-ja još od 1990-ih, ali je tada to bilo samo teorija, rekao je Malkin.
Steganografija u digitalnoj fotografiji ipak ima neke nedostatke. Naime, špijuni trebaju velike datoteke da bi sakrili čak i malu količinu informacija, što znatno ograničava veličinu svake poruke i povećava vrijeme potrebno za njeno sastavljanje, rekao je Malkin.
No, ta metoda osigurava odlično prikrivanje skrivene poruke. Prije svega, vlasti ne znaju analizirati sliku koja normalno izgleda radi tajnih podataka, rekao je Malkin. I drugo, s toliko slika na internetu, fotografije koje sadrže skrivene poruke mogu se sakriti među velikim brojem.
Sada, nakon prvog dokazanog slučaja da internet fotografije s ugrađenim steganografskim porukama više nisu samo teorija ili glasina, FBI se može samo pitati što sadrže druge poruke skrivene među milijardama fotografija na webu.
