Ruske službe koriste bivše regrutere Wagnera za sabotaže i regrutaciju širom Evrope

Umjesto potrage za dobrovoljcima za ratišta, strukture povezane s bivšom grupom Wagner sada se koriste za regrutaciju Evropljana spremnih da izvode sabotažne akcije na teritoriji članica NATO-a.

Prema navodima zapadnih obavještajnih službi, nakon pogibije Jevgenija Prigožina Wagnerove strukture integrisane su u operacije Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije (GRU), o čemu piše list Financial Times.

Regruteri se, kako se navodi, prvenstveno fokusiraju na ekonomski ranjive i marginalizirane stanovnike evropskih država. Putem ustaljenih kanala na Telegramu i drugim društvenim mrežama operativci im nude novac za paljenje skladišta s pomoći za Ukrajinu, podmetanje požara na automobilima političara ili za širenje dezinformacija u online prostoru.

Zapadni zvaničnici ove agente opisuju kao "potrošne", jer nemaju posebnu obuku i lako ih je zamijeniti nakon neuspjele akcije. Upotreba posrednika iz Wagnerove mreže omogućava ruskim službama da uspostave više nivoa prikrivanja između sebe i neposrednih izvršilaca, što im kasnije olakšava poricanje umiješanosti u napade.

Iako Federalna služba bezbjednosti (FSB) češće sarađuje s kriminalnim krugovima i pojedinim dijasporama, upravo alati i mreže povezane s Wagnerom pokazali su se efikasnijim za masovnu online regrutaciju.

Wagnerovi propagandisti, kako ističu zapadne službe, demonstriraju visoku prilagodljivost u radu sa stranim publikama. Zahvaljujući iskustvu "trol-fabrika" iz Sankt Peterburga, oni kreiraju sadržaj privlačan mladima sklonim radikalizaciji.

Anonimni regruteri djeluju kroz šifrirane chatove, gdje pronalaze osobe spremne da zbog brze zarade počine krivična djela. Jedan od primjera takvog djelovanja je napad paljenjem skladišta u Londonu u martu 2024.

Tada je 21-godišnji lokalni stanovnik Dylan Earl, koji je prema navodima teksta regrutovan putem struktura povezanih s Wagnerom na društvenim mrežama, angažovao još četvoricu ljudi za izvršenje napada.

Prošle godine osuđen je na 23 godine zatvora, a sud je naglasio da je skrivena ruka interneta omogućila anonimnim posrednicima da radikalizuju britanske državljane.

Kao ilustracija šireg obrasca djelovanja navode se i incidenti poput postavljanja metaka na željezničke pruge u Poljskoj, zabilježeni u novembru 2024. godine, kao i oštećenja skladišta u istočnom Londonu koje je zapaljeno po nalogu povezanom s Wagnerovom mrežom.

Nakon što je u evropskim zemljama izgubio značajan dio svojih klasičnih obavještajaca, GRU je, prema ovim navodima, prisiljen sve više se oslanjati na grublje i manje prikrivene metode.

To, međutim, daje određenu prednost sigurnosnim službama evropskih država, jer korištenje nestručnih izvršilaca dovodi do lošeg operativnog planiranja i povećava šansu da se napadi na vrijeme otkriju.

Većina pokušaja sabotaže trenutno se, kako se navodi, otkriva i sprječava u ranoj fazi. Istovremeno, evropske obavještajne agencije nastavljaju prikupljati podatke o širokoj mreži "potrošnih" agenata rasutih po kontinentu.

Ključni cilj ovih napada ostaje isti: oslabiti odlučnost zapadnih zemalja da nastave podršku Ukrajini i izazvati društvenu nestabilnost unutar država Evrope.