Ruska prijetnja mijenja pravila igre: NATO više neće igrati ulogu globalnog policajca

Sve 32 članice NATO-a počele su pregovore o novim ciljevima sposobnosti Saveza. Tim ciljevima se određuje koje snage i naoružanje bi saveznici osigurali u slučaju sukoba i ko bi to platio.

Prema nacrtu dokumenta, saveznici više ne bi morali imati dovoljno snaga da istovremeno vode veliki rat u Evropi i nekoliko manjih misija upravljanja krizama. Umjesto toga, planirali bi snage za jedan ili drugi scenarij. To su Politicu rekla četiri NATO diplomate upoznata s tekstom, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Camille Grand, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za investicije u odbranu, kaže da prijedlog odražava "vrlo jasno razumijevanje da će za NATO, bez obzira na sve, veliki sukob u Evropi nadjačati sve druge prioritete ili događaje".

Promjena se uklapa u pritisak SAD-a da se Savez vrati osnovnoj misiji, odbrani Evrope. Washington taj projekat naziva NATO 3.0.

Dokument do februara

Pregovori se vode o dokumentu koji se zove Politička smjernica (Political Guidance). On je dio četverogodišnjeg procesa koji bi trebao završiti tako što će saveznici do 2029. godine odobriti nove zahtjeve za vojne sposobnosti. Dogovor se očekuje do februara.

Od dokumenta zavisi koju će opremu saveznici imati spremnu i koliko će biti vjerodostojno njihovo odvraćanje prema Moskvi. Evropski zvaničnici više puta su upozoravali da bi Rusija do 2029. mogla upasti na teritoriju NATO-a. Proces bi dodatno mogla otežati sve tanja budžetska sredstva za odbranu.

"Ovaj ciklus bit će pod mnogo većom lupom od prethodnih. Vlade žele znati da se njihov novac pametno troši", rekao je visoki zvaničnik NATO-a. NATO nije odgovorio na upit Politica.

Dvije riječi, velike posljedice

Saveznici moraju odlučiti hoće li ukinuti dugogodišnji zahtjev da imaju dovoljno snaga i za veliki sukob u Evropi i za nekoliko kriznih operacija izvan teritorije NATO-a. Nacrt bi to "i" zamijenio sa "ili", pa bi se snage tražile za jedan scenarij, a ne za oba.

Prema riječima diplomata, u dosadašnjem nacrtu je izabrano "ili", ali su pregovori tek na početku. Peti visoki NATO diplomata rekao je da će pregovori biti teški i da je velika razlika hoće li se izabrati "i" ili "ili".

"Niko ne predlaže da odustanemo od sposobnosti za provođenje operacija odgovora na krize. Na kraju je politička odluka gdje će vojnici ići", dodao je visoki zvaničnik NATO-a.

Promjena ne bi automatski uticala na postojeće misije poput onih na Kosovu i u Iraku. Ipak, rasprava je važna jer zahtjev za oba scenarija postoji najmanje 20 godina.

Nakon Hladnog rata Savez se uglavnom okrenuo operacijama izvan svoje teritorije, poput onih na Kosovu, u Iraku i Afganistanu. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine natjerala ga je da odbranu Evrope ponovo stavi na prvo mjesto.

"NATO je napravio puni krug", kaže Oana Lungescu iz londonskog Royal United Services Institutea, bivša portparolka NATO-a. Prema njenim riječima, ima smisla da glavni napor odbrambenog saveza bude odvraćanje agresivne Rusije, naročito dok SAD smanjuju svoju posvećenost.

Jug protiv sjevera i istoka

Prema riječima dvojice diplomata, zemlje južne Evrope tradicionalno su davale prednost partnerstvima i upravljanju krizama. SAD, nordijske zemlje i države na prvoj liniji više podržavaju prioritet odbrane od Rusije.

NATO od 2010. godine ima tri osnovna zadatka: kolektivnu odbranu, upravljanje krizama i kooperativnu sigurnost kroz partnerstva s trećim zemljama.

Zagovornici dosadašnjeg dvostrukog cilja smatraju da on pokazuje da NATO ne zanemaruje svoje druge misije. Oni koji traže promjenu navode ograničene budžete za odbranu, potrebu da se fokus stavi na odvraćanje Rusije i potrebu da se sredstva rasporede po prioritetima dok SAD razmatraju smanjenje broja vojnika u Evropi.

Washington je vršio pritisak na saveznike da ukinu operacije izvan teritorije Saveza, poput savjetodavne misije u Iraku. Umjesto toga, želi da Evropljani više plaćaju za vlastitu odbranu i da se fokusiraju na odbranu teritorije NATO-a. Pentagon bi sljedećeg mjeseca trebao predstaviti analizu svog prisustva u Evropi, koja bi mogla uključiti i povlačenje dijela vojnika.

Grand, koji danas vodi odbrambeno udruženje ASD, uporedio je ravnotežu između tri zadatka NATO-a s tronošcem. Upozorio je da bi predložena promjena mogla ostaviti tronožac malo neuravnoteženim i dodao da nije siguran da bi želio sjesti na njega.