Ovaj potez je uslijedio usred protesta koji se odvijaju u državi u znak podrške uhapšenom opozicionom lideru Alekseju Navalnom.
Hiljade demonstranata uhapšeno je na protestima tokom dva vikenda, a više od hiljadu ih je pritvoreno u Moskvi u utorak nakon što je sud osudio Navalnog na tri i po godine zatvora zbog kršenja uslovne kazne.
Ovaj zakon o kojem Reuters piše prvi put je predstavljen u parlamentu 2019. godine, a sada ga dorađuje Ministarstvo za digitalni razvoj. U njegovom nacrtu je navedeno kako mu je cilj lakši pronalazak ljudi za kojima se traga. Ministarstvo još nije odgovorilo na pitanje je li vraćanje prijedloga zakona povezano sa protestima.
U njemu stoji da bi za pristup sadržaju poruka na mobitelu trebao biti potreban sudski nalog ili dopuštenje građana, ali je i za lokaciju koju bi dojavila telekomunikacijska kompanija. Ministarstvo smatra da se time ne krši privatnost.
"Mjera je u skladu sa zakonima o privatnim podacima jer geolokacije ne spadaju u njih", rekao je Oleg Ivanov, zamjenik ministra digitalnog razvoja.
Artem Kozljuk, čelnik Roskomsvobode, sranice koja prati nivo sloboda na internetu u Rusiji, kazao je da bi snage sigurnosti s lakoćom uspjele doći do informacija s kim je određena osoba bila, u koje vrijeme i koliko dugo ukoliko bi zakon prošao.
"Stvara se i rizik da će podaci stanovnika procuriti na crno tržište", naglasio je.
Aktivisti za ljudska prava su protiv ovog zakona te su istakli da ruske vlasti u borbi protiv protesta za oslobađanje Navalnog koriste kamere za prepoznavanje lica.
Moskva sa 105.000 kamera ima jedan od najnaprednijih sistema za nadzor na svijetu. Vlasti tvrde da mu je cilj borba protiv kriminala i kršenje restriktivnih mjera zbog koronavirusa.
Aktivisti ipak smatraju da je sasvim druga namjena tih kamera te da se one koriste za praćenje protesta i da nejasna pravila omogućavaju zloupotrebu tog sistema.
