Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih, uz obrazloženje da se time "produžava" dan, postižu uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim, javio je Radio Slobodna Evropa.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da ljetno vrijeme počinje posljednje nedjelje marta i da se završava posljednje nedjelje oktobra.
Pored Islanda, jedine evropske zemlje koja nije uvela zimsko i ljetno računanje vremena, ovog vikenda ni Rusi, prvi put poslije 30 godina, neće pomjerati kazaljke sata unazad. Rusija ostaje u "ljetnom vremenu", po Zakonu o računanju vremena koji je proljetos donesen na inicijativu predsjednika Dmitrija Medvedeva.
"Nećemo prelaziti na zimsko vrijeme", rekao je tada ruski predsjednik, uz napomenu da je prilagođavanje pomjeranju kazaljki povezano sa stresom i bolešću kod ljudi.