Rusija opet obnavlja pomorski izvoz žita kroz Azovsko more, pšenica najjeftinija od jula

Ruske vlasti su, kako navodi Kyiv Independent, ponovo počele izdavati dozvole brodovima sa žitom za izlazak iz Azovskog mora. Najmanje jedan brod je do 29. oktobra prošao kroz Kerčki moreuz i uplovio u Crno more.

Reuters, pozivajući se na sedam izvora iz industrije, piše da dozvole za prolazak kroz Kerčki moreuz važe do 15. novembra. Prema dvojici od tih izvora, brodove će kroz Crno more pratiti konvoj ruske ratne mornarice.

Promet kroz kanal Don–Azov ruske vlasti su privremeno obustavile 10. jula zbog ukrajinskih napada, javio je Reuters. Tokom ljeta u Azovskom moru pogođeno je više od 100 ruskih plovila, što je nanijelo štetu ruskoj privredi i doprinijelo rastu cijena žita na svjetskom tržištu.

Ukrajina je u julu pokrenula operaciju "Moločka", usmjerenu na rusku "flotu u sjeni"" u Crnom i Azovskom moru, s ciljem da dodatno izoluje okupirani Krim.

Prema podacima ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema, do 8. augusta dronovima je pogođeno 218 takvih plovila, od čega 134 u Azovskom i 84 u Crnom moru. Ukrajinska vojska tvrdi da su ta plovila služila ruskoj vojnoj logistici.

Azovsko more, koje se proteže od okupiranog Mariupolja do okupiranog Krima, Rusiji je važno i za vojnu logistiku i za izvoz nafte, žita, čelika i druge robe. S Crnim morem ga povezuje Kerčki moreuz.

Ukrajinski dronovi su ljetos pogodili i glavne ruske izvozne terminale na Crnom moru, pa su sva tri terminala za žito u Novorosijsku, najvećoj ruskoj luci za izvoz pšenice na Crnom moru, obustavila rad.

Krasnodarski kraj, najveća ruska poljoprivredna regija, u septembru je proglasio vanredno stanje jer nije mogao izvoziti žito.

Azovsko-crnomorski bazen je prošle sezone činio 88 posto ruskog izvoza žita morem, odnosno 46,3 miliona tona, navodi The Moscow Times.

U augustu je, prema istom izvoru, više od 90 posto ruskih izvoznih kapaciteta za žito u tom bazenu bilo van funkcije, i to u periodu od augusta do decembra, kada Rusija inače najviše izvozi.

Konsultantska kuća SovEcon početkom oktobra smanjila je prognozu ruskog izvoza pšenice za sezonu 2026/27. za 4,7 miliona tona, na 36,7 miliona tona.

To je najniži nivo od sezone 2021/22. i oko 20 posto manje nego prošle sezone. Prema SovEconu, izvoznici ne očekuju normalizaciju isporuka preko Crnog i Azovskog mora prije 2027. godine.

Alternativne rute, željeznicom te preko baltičkih i kaspijskih luka, mogu nadoknaditi tek stotine hiljada tona mjesečno, a iz crnomorskih luka nedostaju milioni tona.

Prema Reutersu, ruski izvoznici su veliki dio žita preusmjerili na baltičke luke. Litvanija je 8. oktobra pozvala Evropsku uniju da uvede sankcije na rusko žito i zabrani njegov tranzit.

Dan kasnije premijeri tri baltičke države uputili su zajedničko pismo da se to pitanje stavi na dnevni red EU.

Cijene pšenice ipak nisu skočile koliko se očekivalo. Andrej Sizov iz SovEcona je u augustu za The Moscow Times, rekao da bi trgovci prije šest mjeseci za ovakav scenarij vjerovatno predvidjeli cijenu iznad 10 dolara po bušelu na čikaškoj berzi.

Tada je ona bila ispod sedam dolara. Prema njegovoj ocjeni, tržište se kladilo na velike svjetske zalihe, slabu potražnju i povratak jeftinog ruskog žita.

Ponovno otvaranje Azovskog mora poklopilo se s padom cijena. Najtrgovaniji terminski ugovor za pšenicu na čikaškoj berzi u srijedu je pao na najniži nivo od početka jula, a u četvrtak ujutro kretao se oko 5,99 dolara po bušelu, javlja Reuters.

Jedan trgovac iz Australije za Reuters je ocijenio da je tržište već izgubilo veći dio rasta izazvanog problemima s isporukama s Crnog mora.