Svijet
0

Romano Prodi večeras dobija mandat

FENA
Pobjednik aprilskih parlamentarnih izbora Romano Prodi dobit će večeras mandat od predsjednika republike Giorgia Napolitana da formira vladu, najavljeno je iz predsjedničke palače Quirinale.

Predsjednik Napolitano, koji će 29. juna napuniti 81 godinu, preuzeo je u ponedeljak dužnost šefa države, a za danas je do 19 sati predvidio kratke ekspresne konsultacije sa svim političkim strankama koje čine dva osnovna bloka - "Uniju" (lijevo od centra) Romana Prodija i "Kuću slobode" (desnica i ekstremna desnica) Silvija Berlusconija.

"Krajnje je vrijeme da se okončaju prazne diskusije i svađe te Italija krene putem (privrednog) oporavka", izjavio je u ponedjeljak uvečer Napolitano, čime je posredno objasnio zašto mu se žuri da pet sedmica nakon izbora njegova zemlja konačno dobije vladu.

Upravo to je razlog što će predsjednik Napolitano (koji je zaista, kao što mu prezime kaže, rođeni Napolitanac), već u 19 sati saopćiti kome će povjeriti mandat za sastav nove vlade. To će, bez svake sumnje, biti "profesore", kako Talijani zovu 66-godišnjeg Romana Prodija (početkom augusta će napuniti 67), nekadašnjeg profesora ekonomije na prestižnom Univerzitetu u Bolonji i bivšeg predsjednika Evropske komisije (1999-2004).

Prodi je već jednom bio, i to vrlo uspješan, predsjednik talijanske vlade (1996-1998), položaj sa koga je otišao pošto su sukobi u njegovoj i onda, kao i sada vrlo šarolikoj koaliciji, doveli do pada vlade i kasnije izborne pobjede koalicije desnice i ekstremne desnice Silvija Berlusconija.

Najveći problemi s kojima će se Prodijeva vlada morati brzo suočiti jesu ogroman javni dug, treći po veličini u svijetu - 106,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), veliki budžetski deficit (4,1 posto BDP-a) i stopa nezaposlenosti u visini 11,5 posto radno sposobnog stanovništva.

Problemi su toliko veliki, prenose agencije, da je Italija već odavno u sukobu s Paktom za stabilnost Evropske unije, kojim je predviđeno da maksimalan javni dug članica Unije može biti 60 posto BDP-a, a budžetski deficit do najviše tri posto BDP-a.