Reuters: Amerika se već u maju spremala za pomoć Izraelu u napadu na Iran

Kako piše ova agencija, sve je počelo posjetom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Bliskom istoku. Tada je, dok je boravio u Saudijskoj Arabiji, dao ultimatum Iranu, vezano za njihov nuklearni program.

"Nikada nećemo dozvoliti da Amerika i njeni saveznici budu ugroženi terorizmom ili nuklearnim napadom. Vrijeme je sada da izaberu. Nemamo mnogo vremena za čekanje. Stvari se odvijaju vrlo brzo", rekao je Trump.

Taj ultimatum od 13. maja tada je prošao gotovo nezapaženo, ali iza kulisa predsjednik je već znao da bi napad na Iran mogao biti neizbježan - i da možda neće moći učiniti mnogo da ga spriječi, prema riječima dvojice američkih zvaničnika.

Do sredine maja, Pentagon je već počeo izrađivati detaljne planove za pomoć Izraelu ukoliko bi odlučio sprovesti svoj dugogodišnji cilj, odnosno napad na iranski nuklearni program, rekli su zvaničnici.

SAD su već preusmjerile hiljade odbrambenih sistema sa ratom pogođene Ukrajine ka Bliskom istoku u pripremi za mogući sukob.

Iako se Trump dugo predstavljao kao mirotvorac, a u regiju je više puta slao svog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa kako bi pokušao postići diplomatski sporazum, nekoliko njegovih političkih saveznika ga je snažno nagovaralo da podrži izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.

Američka obavještajna služba je ukazivala da je jednostrani izraelski napad moguć, čak i vjerovatan, čak i ako bi Trump želio čekati, prema riječima dvojice američkih zvaničnika koji su govorili za Reuters.

Iako nije jasno da li su izraelski premijer Benjamin Netanyahu ili Trumpovi ratoborniji saveznici ikada dobili njegovo direktno "da" za izraelske planove, u danima koji su prethodili napadu on barem nije rekao "ne", što je Izraelu dalo zeleno svjetlo za napad na Iran.

Jedan od prvih znakova da bi Trump mogao odobriti izraelsku kampanju bombardovanja pojavio se u aprilu. Tokom zatvorenog sastanka 17. aprila, saudijski ministar odbrane uputio je direktnu poruku iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu da "ozbiljno razmotre Trumpovu ponudu za pregovore, jer predstavlja način da se izbjegne rizik rata s Izraelom."

Izraelske odbrambene snage i komandant američke Centralne komande, general Michael "Erik" Kurilla, razmatrali su detaljne obavještajne podatke o iranskom raketnom arsenalu i nuklearnom programu, kao i korake koji bi mogli biti potrebni za odbranu američkih trupa i samog Izraela u slučaju sukoba s Iranom.

U međuvremenu, SAD su preusmjeravale oružje u Izrael koje bi bilo korisno za vazdušni rat s Iranom. U jednom slučaju početkom maja, velika pošiljka odbrambenih projektila namijenjenih Ukrajini preusmjerena je u Izrael.

Preusmjerena pošiljka izazvala je nezadovoljstvo u Kijevu i dodatno pojačala strahove da će dodatno oružje potrebno za odbranu od Moskve biti korišteno za zaštitu interesa SAD na drugim frontovima.

U prvim mjesecima Trumpovog mandata, Izrael je već predložio Washingtonu niz opcija za napad na iranska postrojenja. Iako je Trump tada odbio te ideje, navodeći da više preferira diplomatiju, nekoliko njegovih saradnika tvrdilo je da nikada nije bio u potpunosti protiv upotrebe vojne sile protiv Irana.

To je već i ranije učinio. U 2020. godini, uprkos vanjskoj politici tokom svog prvog mandata koja je bila obilježena uzdržanošću, Trump je naredio napad dronom kojim je ubijen general Qassem Soleimani, komandant iranske Revolucionarne garde zadužen za međunarodne operacije. Iranska vlada od tada, prema tvrdnjama američkih tužilaca, pokušava ubiti Trumpa kao osvetu, što Teheran negira.

Iza kulisa, Trump je bio razapet između suprotstavljenih stavova o Iranu još od prije nego što je preuzeo dužnost.

S jedne strane, mnoge njegove pristalice, uključujući desničarskog novinara Tuckera Carlsona, i članovi administracije vidjeli su Trumpov pokret "Make America Great Again" kao odgovor na decenijama duge strane ratove koji su odnijeli hiljade američkih života bez jasnog dobitka za američke interese.

S druge strane, nekoliko bliskih Trumpovih saveznika, poput novinara Marka Levina i republikanskog senatora Lindseyja Grahama, tvrdili su da je nuklearni program Irana egzistencijalna prijetnja koja se mora otkloniti po svaku cijenu.

Trump se lično ponosio ulogom mirotvorca, a tokom svog inauguracionog govora je rekao da će mu "najveći uspjeh biti to što je bio mirotvorac i ujedinitelj.“

Na kraju, nijedan američki zvaničnik, Trumpov savjetnik ili diplomata s kojima je Reuters razgovarao nije naveo da je postojao neki "prelomni trenutak" koji je preokrenuo Trumpov stav.

Jedan visoki zvaničnik administracije rekao je da su višemjesečno odugovlačenje, izostanak diplomatskog napretka, pritisci Izraela i pozivi ratobornih saveznika vjerovatno iscrpili predsjednikovu volju za čekanjem.

Trumpovi pomoćnici i saveznici primijetili su da se izraelski napad desio odmah nakon isteka 60-dnevnog roka koji je administracija postavila za diplomatski proboj s Iranom.

Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da je u igri bio još jedan faktor: kako su američke obavještajne službe konstantno pokazivale da bi Izrael mogao djelovati s ili bez podrške SAD, administracija bi mogla izgledati zatečena ako se to desi bez njihove uključenosti. Još gore, moglo bi izgledati kao da se SAD protive svom dugogodišnjem savezniku.

Iako je Trump, prema izvorima Reutersa, djelovao kao da ignoriše premijera Izraela Benjamina Netanyahua dok je zagovarao mirno rješenje, privatno je Izrael znao da će Washington stati uz njega, rekao je drugi američki zvaničnik.

Kada je Trump razgovarao s Netanyahuom u ponedjeljak, 9. juna, jednom od mnogih telefonskih razgovora u posljednjim danima, njegov stav bio je prešutno, ako ne i eksplicitno odobravanje, prema riječima jednog američkog i jednog izraelskog zvaničnika.

Wall Street Journal je izvijestio da je Trump rekao kako bi volio više vremena da vidi ishod diplomatije. Ali američki zvaničnik je naveo da on nije izričito stavio veto na izraelske planove.

Do srijede, 11. juna, Washingtonu je bilo jasno da su izraelski planovi u toku. Tog dana, Reuters je izvijestio da se SAD pripremaju za djelimičnu evakuaciju svoje ambasade u Iraku, zbog straha od iranske odmazde nakon predstojećeg napada.

Sljedećeg dana, 12. juna, Washington je poslao službenu diplomatsku poruku nekoliko regionalnih saveznika, upozoravajući ih da je napad neizbježan. Te večeri, Izrael je započeo svoju noćnu ofanzivu – napad koji je gotovo odmah prerastao u rat.

Trump i nekoliko ključnih članova kabineta pratili su događaje uživo iz tzv. "JFK sobe", dijela Bijele kuće poznatog kao Soba za situacije. Ostali zvaničnici pratili su događaje u susjednim prostorijama.

Gotovo odmah nakon napada, unutar Republikanske stranke izbio je politički sukob, a nekoliko istaknutih konzervativaca, uključujući članove Kongresa, optužilo je njegovu administraciju da je podstakla rat.

Sedam dana kasnije, američka obavještajna zajednica vjeruje da su napadi unazadili iranske nuklearne ambicije za samo nekoliko mjeseci, prema izvoru upoznatom s američkim obavještajnim izvještajima, što potvrđuje i izvještaj CNN-a.

Većina analitičara smatra da bi značajan udarac iranskom nuklearnom programu zahtijevao bacanje specijalnih bombi koje mogu probiti podzemna postrojenja, poput onih u Fordowu, krunski dragulj iranskog nuklearnog programa. Samo SAD posjeduju takvu sposobnost.