Odluka Vijeća, koje je po sastavu većinski kurdsko, donesena je sa 26 glasova za od ukupno 41, što je ukupni broj članova vijeća nakon što su ga napustili arapski i turkmenski članovi.
Arapi i Turkmeni zalažu se za da se koristi birački spisak iz 2004. godine, optužujući Kurde za demografske promjene u spornim područjima, uključujući naftom bogatu pokrajinu Kirkuk u godinama nakon 2003. godine, dok Kurdi odbijaju taj plan, optužujući režim Saddama Husseina za raseljavanje hiljada Kurda koji su zamijenjeni Arapima kako bi Kirkuk postao većinski arapska pokrajina.
Nesuglasice između Bagdada i kurdske regionalne vlade traju već godinama. Etnički Kurdi smatraju sjevernu, naftom bogatu pokrajinu Kirkuk i dijelove pokrajina Nineveh, Diyala i Salahudin spornim područjima i žele da ta područja budu dio poluautonomne kurdske regije, čemu se Arapi, Turkmeni i vlada u Bagdadu žestoko protive.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
