Najnovije istraživanje agencija EU pokazuje da malverzacije i krađe iz evropskih fondova prelaze cifru od 600 miliona eura, kako su to prikazale zemlje članice u 2010. godini.
Obraćajući se članovima Komiteta za građanske slobode u Evropskom parlamentu, Redingova je rekla da su ilegalne aktivnosti koje su doprinijele budžetskim gubicima EU šokantne i da su pretpostavke da su prave cifre mnogostruko veće.
Prošlogodišnji evropski budžet iznosio je oko 125,5 milijardi eura, ali se pretpostavlja da je veliki dio te svote ukraden, prevashodno kroz evropske poljoprivredne i razvojne programe.
Zemlje članice raspolažu sa 80 posto budžeta EU i nacionalne vlade imaju ingerencije nad kontrolom trošenja sredstava iz evropskih fondova, kao i pravne mehanizme za procesuiranje prevaranata.
Međutim, neujednačeni pravni i krivični sistemi natjerali su Evropsku komisiju da u julu usvoji direktivu protiv prevara kako bi se suprotstavila ovom rastućem problemu.
Prema riječima Redingove, praksa je da se počinioci pljačke "sklanjaju pod skute" država članica, gdje je pravni progon za takva djela izuzetno nizak ili nepostojeći.
Ona zahtijeva od Evropskog parlamenta da usvoji federalni zakon kojim bi se omogućilo da se novac troši na predviđen način i da se spriječi da počinioci krivičnih djela traže utočište u određenim zemljama članicama.
"Ukoliko već imamo savezni budžet u koji novac uplaćuju 27 zemalja članica, bio bi red da imamo savezni zakon koji bi štitio taj budžet", rekla je Redingova.
Ona zahtijeva najmanje kazne od šest mjeseci, do pet godina zatvora za najozbiljnije prekršioce, i predlaže kazne između 30 i 100 hiljada eura za pranje novca, kao i ozbiljnije i duže istražne radnje, koje su, kako kaže, u nekim zemljama previše kratke i omogućuju osumnjičenima da se provuku.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
