Siva ekonomija - koja uključuje neoporezovanu trgovinu robama i uslugama, kao što je slučaj novac na ruke kod građevinskih radova ili popravaka automobila, bez ozbiljnog kriminala poput ilegalne trgovine drogom i prostitucije - prema predviđanjima navedene studije trebala bi ove godine porasti za 0,3 do 0,9 posto u 14 bogatih zemalja EU-a, koje su također članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).
Najveći rast, od 0,8 do 0,9 posto, očekuje se u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji, dok se na drugoj strani liste s najnižim očekivanim stopama rasta u tom segmentu gospodarstva nalaze Belgija, Austrija i Njemačka, pokazala je studija.
Rast sive ekonomije u bivšim komunističkim zemljama, sada članicama EU-a, koje nisu obuhvaćene istraživanjem odnosno analizom ekonomista Friedricha Schneidera sa sveučilišta Johannes Kepler u Linzu, vrlo će vjerojatno biti sličnih razmjera, ako ne i većih.
Zaokret se dogodio nakon 15 godina uzastopnog pada aktivnosti na crnom tržištu i dolazi u vrijeme kada se očekuje pad aktivnosti u službenom EU gospodarstvu u visini od dva posto.
Istraživanje kao motivirajuće činioce za sivu ekonomiju navodi rast poreza, nezaposlenosti i veće nepovjerenje u državu, kao i izravne pokazatelje kao što su potražnja za novcem s kojom su suočene banke i trendovi u upotrebi električne energije.
Veličina sive ekonomije razlikuje se među regijama, pokazala je studija. U sjevernoj Evropi i Skandinaviji ona tako čini 10 do 18 posto službenog BDP-a, a u mediteranskim zemljama poput Portugala i Italije sektor sive ekonomije doseže 20 do 25 posto.
Mnoge bivše komunističke zemlje, sada članice EU-a, imaju sektor sive ekonomije na razini mediteranskih zemalja, no u Estoniji, Latviji, Rumuniji i Bugarskoj njezini se razmjeri procjenjuju na 36 do 39 posto.
Razmjeri za zemlje susjede EU-a mogli bi biti još i veći, navodi se dalje u studiji. U Bjelorusiji i Moldaviji oko polovina gospodarskih aktivnosti zaobilazi državu, a u Ukrajini i Gruziji ti su postoci još i veći, u visini od 57 odnosno 68 posto.
Prisutnost sive ekonomije do visine od 25 posto može poboljšati životni standard običnog čovjeka, smatra austrijski akademik.
"Siva ekonomija pomaže povećati kvalitetu života ljudi. Proizvode se dodatne količine roba i stvaraju se dodatni prihodi. Ne radi se na crno da bi se novac stavio na štedne račune, već da bi se kupio novi televizijski prijamnik ili nešto slično", tumači dalje Schneider.
Crno tržište može biti korisno i na druge načine. Grčka vlada je 2006. godine u izračun službenog BDP-a uključila svoju golemu sivu ekonomiju, u pokušaju da izbjegne disciplinarne postupke koje EU pokreće u vezi fiskalnih pitanja. Pakt o stabilnosti i rastu u EU, naime, ograničava visinu proračunskog manjka na do tri posto BDP-a.
Evropska komisija odbacila je taj potez Grčke, ali je sama posljednjih godina kontaktirala stručnjake poput Schneidera da vidi mogu li procjene sive ekonomije biti iskorištene za povećanje službenog blagostanja zemalja članica.
"Komisija je također došla na takvu ideju budući da bi se njome povećala baza temeljem koje bi se izračunavali doprinosi za EU proračun. Tako da nije riječ o tako neprijateljskim zamislima", tumači austrijski ekonomist. "No, nema konsenzusa u pitanju načina izračuna visine sive ekonomije", ističe Schneider.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
