Izazov za Erdogana
36

Razorni zemljotres dodatno će oslabiti već ranije pogođenu tursku ekonomiju

S. M.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Razoran zemljotres koji je pogodio jugoistočnu Tursku vjerovatno će izvršiti veliki pritisak na ekonomiju ove zemlje usred već teške finansijske situacije, rekli su analitičari za The Media Line.

Cem Cakmakli, docent ekonomije na Univerzitetu Koç u Istanbulu, rekao je za MediaLine da će potres stvoriti veći pritisak na region.

Rekao je da će veličina teritorija koja je pogođena otežati distribuciju pomoći, uz vjerovatno rasprave o tome koliko novca ide u koje gradove i koje industrije.

"Glavno pitanje je koliko će novca biti potrebno za obnovu regiona i da li će to biti izvodljivo domaćim kreditom", rekao je on, dodajući da će vjerovatno biti potrebna strana pomoć.

Turska ekonomija se već bori, s velikom devalvacijom valute posljednjih godina.

Zvanična inflacija je na nevjerovatnih 60 posto, iako nezavisni ekonomisti vjeruju da je taj broj mnogo veći.

Ankara je već krenula u veliku potrošnju kako bi pružila dodatnu podršku, kao što je povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru i subvencioniranje komunalnih usluga.

"Koliko je ekonomija pogođena ovim zemljotresom… biće jasnija kada se utvrdi konkretna šteta", rekao je Çakmakli.

On vjeruje da će Turska, budući da je tražila međunarodnu pomoć, na kraju tražiti pomoć od međunarodnih finansijskih organizacija, poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Çakmakli je rekao da je bilo manje štete na komercijalnim zgradama, u poređenju sa stambenim, što znači da će preduzeća biti manje pogođena .

Kompanija SASA Poliester saopćila je u ponedjeljak da njeni objekti u Adani nisu značajnije oštećeni i da je proizvodnja nastavljena.

Turska ima jednu od 20 najvećih ekonomija na svijetu i doživjela je brz ekonomski rast pod turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Međutim, sada se suočava sa svojom drugom velikom prirodnom katastrofom u 24 godine, nakon zemljotresa 1999. godine u kojem je poginulo više od 17.000 ljudi.

Ogroman potres u ponedjeljak vjerovatno će imati veliki utjecaj na finansije Turske.

"Ovo bi mogla biti još jedna stvar koja iscrpljuje turske rezerve i opterećuje njenu ekonomsku situaciju", rekao je za Media Line Ryan Bohl, bliskoistočni analitičar kompanije RANE za obavještavanje o rizicima.

Zemljotres je zaustavio proizvodnju

Epicentar zemljotresa bio blizu jedne od glavnih proizvodnih i industrijskih prijestolnica u zemlji, a to je grad Gaziantep. Hiljade fabrika se nalaze u ovom južnom gradu od skoro 3 miliona stanovnika, u blizini granice sa Sirijom.

Prema zvaničnim turskim podacima, proizvodnja je zaustavljena u velikim razmjerima u gradu Gaziantepover strahujući od naknadnih potresa u narednim satima i danima.

Sektor turizma će također biti pogođen u kratkom periodu, a kada će se ovaj značajan izvor deviza ponovo povećati, u potpunosti zavisi od toga kada će se vratiti povjerenje ljudi i stabilan ekonomski život u cijeloj zemlji.

Učinak Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) u ovoj krizi mogao bi se odrediti budućnost zemlje, s parlamentarnim i predsjedničkim izborima koji će biti održani do juna.

Dok su se odnosi s mnogim turskim saveznicima pogoršali posljednjih godina kako su veze s Rusijom ojačale, Ankara je brzo uputila apel za međunarodnu pomoć nakon potresa.

To je dočekano uz obećanja pomoći širom svijeta, a međunarodne posade već stižu u jugoistočnu Tursku.

Njemačka je navela da šalje generatore, šatore, ćebad i jedinice za pročišćavanje vode i da će pomoći u pružanju hitnog skloništa nakon zemljotresa.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je "pružiti svu potrebnu pomoć", dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron tvitovao da je njegova zemlja spremna poslati hitnu pomoć.

Bohl je naveo da će zemlje biti ograničene u pružanju pomoći zbog svojih ekonomskih problema.

"Primijetili smo pad broja pomoći u cijelom svijetu. Ali definitivno mislim da će Sjedinjene Američke Države i cijeli NATO, i zapravo, zemlje poput Izraela i Zaljevskih zemalja, sve pružati humanitarnu pomoć. Samo je otvoreno pitanje koliko su oni spremni [dati], s obzirom na sva ova ekonomska pitanja s kojim ase oni suočavaju", rekao je.