Robinson je naglasio da i poslije 17 godina rada Haškog tribunala mnoge žrtve čekaju pravdu, istakvši da je cilj projekta povećanje kapaciteta pravosuđa regiona za suđenje ratnim zločincima.
On je naglasio da će to uraditi kroz razmjenu znanja i iskustava, kao i kroz razne vidove obuke za sudije i tužioce, dodajući da je projektom predviđeno i da nacionalna pravosuđa koriste transkripte sa suđenja u Haagu, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, u listu prioriteta uvršteno je 175.000 stranica razgovora koji treba da budu transkriptovani na bosanski, hrvatski i srpski jezik, kao i obuka za tužioce i sudije da koriste ta dokumenta.
Robinson je istakao da je "izgradnja kapaciteta nacionalnih pravosudnih sistema u zemljama bivše Jugoslavije od presudne važnosti za ostvarivanje pravde, mira i vladavine prava".
- Nastavićemo da radimo zajedno s našim partnerima iz regiona i drugdje kako bismo potpomogli taj proces, poručio je on.
Predsjednik Haškog tribunala je naglasio i da projekat ne bi mogao da se provede bez finansijske podrške Evropske unije, zahvalivši se na podršci.
Šef delegacije Evropske komisje u Srbiji Vencant Deyer je istakao da je projekat usmjeren ka osposobljavanju pravosuđa u regionu za suđenje ratnim zločincima.
- Spora pravda je nikakva pravda, rekao je Deyer, istakavši da je cilj projekta da se vide jasni rezultati, "jer nemamo vremena za gubljenje".
On je podsjetio da Evropska komisija i Evropska unija podržavaju saradnju država regiona s Haškim tribunalom, ističući kako je "jako važno da se procesuiranje ratnih zločina obavlja u regionalnom kontekstu".
Deyer je naveo i da je ostvarivanje pune saradnje s Haškim tribunalom uslov za evropske integracije država zapadnog Balkana, "jer se time može uspostaviti povjerenje u regionu".
Prema njegovim riječima, procesuiranje svih ratnih zločina je i uslov za pomirenje u regionu, pri čemu domaća pravosuđa treba da koriste "najviše standarde i metodologije".
Šef Misije OSCE-a u Srbiji Dimitrios Cipreos izrazio je zadovljstvo projektom koji će "omogućiti domaćim pravosuđima da sude ratnim zločincima", ukazujući u tom kontekstu na značaj obuke nosilaca pravosudnih funkcija.
Prema njegovim riječima, za gonjenje odgovornih za ratne zločine odgovorna je svaka od država regiona u kojoj su ti zločini počinjeni od sopstvenih državljana.
On je podsjetio da Misija OSCE-a blisko sarađuje od 2003. godine s državnim institucijama, poput Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom, ali i organizacijama civilnog društva.
Projekat, vrijedan četiri miliona eura, koji finansira EU, realizuje se u saradnji s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međuregionalnim istraživačkim institutom UN-a za zločine i pravdu.
Realizaciju projekta pomažu regionalne kancelarije OSCE-a u Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Zagrebu.
Direktor Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava ambasador Janez Lenarčič istakao je da je ovaj projekat ključni elemenat u prenosu primarne nadležnosti za predmete ratnih zločina s Međunarodnog krivičnog suda na domaće pravosudne organe.
Lenarčič je objasnio da se ovdje "u suštini radi o nacionalnoj odgovornosti za procesuiranje tih predmeta i izgradnji domaćih kapaciteta - u kontekstu evropskih integracija".
Projekat je usredsređen na prenos znanja i materijala iz Haškog tribunala na domaće pravnike i pravosudne organe radi pomoći daljem stručnom usavršavanju pravnika u oblastima za koje je ustanovljeno da postoji takva potreba.
Cilj projekta je i da se osiguraju resursi na način koji je održiv i prilagođen nacionalnim pravnim sistemima.
Projekat se sastoji od niza regionalnih i aktivnosti koje će biti organizovane na nacionalnim nivoima, a koje za cilj imaju stručno usavršavanje pravnika koji se bave predmetima ratnih zločina, uključujući i advokate odbrane.
Ostale aktivnosti uključuju izradu transkripata sa suđenja pred Haškim sudom na domaćim jezicima, kao i prevod baze podataka o sudskoj praksi Žalbenog vijeća Haškog tribunala koju će koristiti nacionalni pravosudni organi.
Ovim projektom se finansira i zapošljavanje dodatnog osoblja u nacionalnim pravosudnim institucijama, kako bi se i na taj način ojačali njihovi kapaciteti, naročito u oblastima pravnog istraživanja i tužilačke analize.
Predstavljanju projekta prisustvovali su srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević i ministrica pravde Srbije Snežana Malović, sudije i tužioci država regiona, kao i predstavnici brojnih međunarodnih institucija koje se bave tom problematikom.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
