Svijet
0

Raspušten talijanski parlament

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Predsjednik talijanske republike Giorgio Napolitano raspustio je u srijedu talijanski parlament, koji je u tom sastavu radio samo 23 mjeseca ostvarivši jedan od najkraćih mandata u povijesti Italije poslije Drugog svjetskog rata.

Do raspuštanja parlamenta je došlo nakon što je Senat izglasao nepovjerenje vladi lijevog centra premijera Romana Prodija, a konsultacije koje su potom uslijedile, prvom pod vodstvom samog Napolitana a potom i predsjednika Senata Franca Marinija, koji je dobio tzv. istraživački mandat s ciljem postizanja suglasja između dvaju političkih polova, nisu urodile plodom.

"Toliko prijevremeni izbori su anomalija, ali sam bio primoran to učiniti. Žao mi je što nije sačinjen novi izborni zakon", izjavio je Napolitano, te zahvalio predsjedniku Senata Francu Mariniju na pokušaju nalaženja suglasja između suprotstavljenih strana i formiranju vlade koja je trebala provesti izbornu reformu.

"Sada stranke moraju potvrditi svoju odgovornost", rekao je Napolitano poslije potpisa dekreta o raspuštanju parlamenta.

Prema članku 88 talijanskog Ustava, šef države mora čuti najprije mišljenje predsjednika oba doma Parlamenta (a Napolitano se u utorak uvečer sastao s predsjednikom Senata Francom Marinijem i predsjednikom Zastupničkog doma Faustom Bertinottijem), a onda raspustiti parlament. Dokument šefa države o raspuštanju Parlamenta treba supotpisati predsjednik vlade, što je u srijedu učinio Romano Prodi, čija vlada zatim raspisuje prijevremene izbore. Prijevremeni izbori održat će se 13. i 14. aprila, javila je Hina.

Sadašnji, inače 15. po redu parlament, trajao je tačno 650 dana (od 28. aprila 2006. do 6. februara 2008.), a jedino je 11. parlament trajao kraće, odnosno 633 dana (od 23. aprila 1992. do 16. januara 1994.), dok je 12. parlament trajao je 672 dana (od 15. aprila 1994. do 16. februara 1996.).

Pokušaji Napolitana na prevladavanju krize vlade nisu urodili plodom. Sve stranke desnog centra čelnika Silvija Berlusconija tražile su sazivanje prijevremenih izbora, dok je Demokratska stranka Waltera Veltronija tražila osnivanje vlade koja bi u roku od tri mjeseca izmijenila izborni zakon. I ostale male stranke lijevog centra tražile su uspostavu vlade koja bi provela institucionalne reforme, ali one nisu imale dovoljnu većinu parlamenta da bi Napolitano mogao nekome dati mandat za sastav nove vlade s određenim zaduženjima.

Predizborna kampanja već je započela. Dosadašnji premijer Romano Prodi do izbora će voditi vladu, ali samo za redovne poslove, te je u srijedu izjavio kako odustaje od daljnjeg izravnog uključivanja u utrku u svojstvu premijerskog kandidata.

"Bavit ću se politikom unutar Demokratske stranke i poduprijeti Veltronija u njegovoj premijerskoj kandidaturi", rekao je Prodi, te dodao kako je trenutak vrlo težak za zemlju, te izrazio uvjerenje u pobjedu lijevog centra.

"Pobjedom ćemo moći nastaviti rad koji je pokrenula moja vlada i koji su počeli lučiti rezultate", rekao je Prodi.

Berlusconi, pak, najavljuje velike reforme za izvlačenje zemlje iz krize, a ne isključuje dogovore s Demokratskom strankom oko usvajanja ključnih zakona. Desni centar drži kako će zasigurno pobijediti na izborima u aprilu.