- Mislim da treba razmisliti i o toj mogućnosti i da treba preispitati pravne osnove, rekao je stručnjak vladajuće Krsćansko demokratske unije (CDU) za unutarnju politiku Reinhard Grindel u razgovoru za dnevnik "Koelner Stadt-Anzeiger".
Uvođenje tzv. "internetskog stupa srama", na kojem bi bili objavljeni povjerljivi lični podaci poput adrese, fotografije i kaznenog registra počinitelja, Grindel je opravdao opasnošću koja polazi od teških počinitelja seksualnih zločina.
- Elektronski okovi koje predlaže ministrica unutarnjih poslova nisu dostatni jer oni samo prate kretanje, rekao je Grindel.
Objavljivanje podataka potencijalno opasnih kriminalaca na internetu podržao je i kršćansko-demokratski političar Norbert Geis.
- Ukazivanje na opasne kriminalce na internetu građanima može biti od koristi, rekao je Geis.
Ministarstvo pravosuđa u ponedjeljak je odbacilo te zahtjeve izražavajući dvojbe o ustavnosti prakse objavljivanja povjerljivih ličnih podataka na internetu.
- Po našem mišljenju to nije ispravno rješenje, saopćilo je ministarstvo.
Njemački sindikat policajaca (GdP) također je krititizirao moguće objavljivanje podataka osuđivanih i potencijalno opasnih kriminalaca na internetu upozoravajući na slučajeve linča zabilježenih u SAD-u.
- Policija i sada ima dovoljno posla s praćenjem tih osoba a objavljivanjem njihovih imena i adresa na internetu još bi se trebala brinuti i o njihovoj sigurnosti, rekao je predsjednik GdP-a Konrad Freiberg.
Pozadina zahtjeva za uvođenjem različitih oblika zaštite građana od kriminalaca koji su otpušteni s izdržavanja kazne ali su po mišljenju pravosuđa još uvijek opasni, nedavna je presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koja je osudila njemačku praksu po kojoj se kriminalci u posebno teškim slučajevima nakon izdržavanja kazne zadržavaju na tzv. sigurnosnom nadzoru što praktički znači produženje zatvorske kazne.
Njemačka ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (Liberalno demokratska stranka FDP) zauzima se za ukidanje sigurnosnog nadzora ili eventualno uvođenje tzv. elektroničkih okova koji bi omogućili praćenje potencijalno opasnih bivših zatvorenika, prenosi Hina.