Odluka Pentagona
11

Raskol u NATO-u: Amerika isključila Francusku, Veliku Britaniju i baltičke zemlje sa sastanka o budućnosti Alijanse

Piše: N. Ž. |
Američki zvaničnici isključili pojedine zemlje s važnog sastanka NATO-a u Poljskoj (Foto: Reuters)
Američki zvaničnici isključili pojedine zemlje s važnog sastanka NATO-a u Poljskoj (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Pentagon je izostavio Veliku Britaniju, Francusku i baltičke zemlje sa spiska pozvanih na razgovore o budućnosti NATO-a koji će se sljedećeg mjeseca održati u Poljskoj, čime su iz rasprave o preoblikovanju Alijanse isključene države koje daju značajan doprinos njenim odbrambenim kapacitetima.

Ograničeno članstvo otvorilo je pitanja o tome zašto saveznici sa značajnim vojnim angažmanom nisu dobili mjesto za stolom, piše Politico.

Pentagonov šef za politiku Elbridge Colby predvodi ovu inicijativu. Zvaničnici iz isključenih zemalja kažu da su dobili malo objašnjenja o ciljevima grupe ili kriterijima za učešće.

"Radimo sve što se od nas traži", rekao je zvaničnik jedne od isključenih zemalja za Politico.

Odluka je uznemirila diplomate jer je nekoliko zemalja koje nisu uključene u grupu ispunilo ili premašilo ciljeve izdvajanja za odbranu na kojima Washington insistira.

Čak i neke vlade koje učestvuju u grupi dovode u pitanje izostavljanje Velike Britanije, jedne od najvećih evropskih vojnih sila.

Spor dolazi u trenutku kada se NATO suočava sa sve agresivnijim djelovanjem Rusije i smanjenim zalihama naoružanja. Diplomate strahuju da bi selektivno pozivanje moglo dodatno produbiti postojeće podjele unutar Alijanse.

Colby je već sazvao dva sastanka na kojima su učestvovali Norveška, Švedska, Finska, Poljska, Njemačka i Nizozemska.

Ovaj aranžman poznat je kao Bergen grupa, po prvom sastanku koji je u junu održan u norveškom gradu Bergenu.

Diplomata iz jedne od zemalja učesnica rekao je da je grupa formirana kako bi razvila prijedloge o kojima bi potom raspravljala šira Alijansa.

Članice grupe odbacuju tvrdnje da je ovaj format osmišljen s ciljem podjele NATO-a, ali priznaju da su vlade koje su ostale izvan grupe frustrirane.

Colby je učešće predstavio kao odraz napretka prema obavezama o izdvajanjima za odbranu dogovorenim na samitu NATO-a u Haagu, sposobnosti davanja konkretnog doprinosa i spremnosti da se radi na praktičnim pitanjima.

Danska bi mogla dobiti poziv nakon dogovora s Washingtonom o povećanju američkog vojnog prisustva na Grenlandu, navodi Politico.

Spor oko poziva uslijedio je nakon ranijih razgovora u administraciji o nagrađivanju saveznika koji sarađuju s Washingtonom i kažnjavanju vlada koje se protive prioritetima predsjednika Donalda Trumpa.

Ministar odbrane Pete Hegseth također se zalagao za povlašten tretman saveznika koji podržavaju interese SAD-a i posljedice za one koji to ne čine.

Trump je u više navrata napadao članice NATO-a zbog izdvajanja za odbranu i njihovog odbijanja da podrže rat protiv Irana.

Prošlog mjeseca smanjio je obim planirane vojne vježbe s Južnom Korejom, istovremeno kritikujući Seul zbog nespremnosti da se pridruži tom sukobu.

Ostaje nejasno da li su ti faktori utjecali na spisak učesnika sastanka u Poljskoj.

Međutim, diplomate strahuju da bi podjela saveznika prema kriterijima koje postavlja Washington mogla imati posljedice koje će se osjetiti i izvan jednog sastanka.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima