Putinova Legija stranaca, od Telegrama do rovova: Ko se bori u ruskoj uniformi i zašto

Regruterka koja mu se predstavila kao Polina Aleksandrovna obećala je mjesečnu platu od 200.000 rubalja (oko 2.000 dolara), rusko državljanstvo i siguran angažman u civilnim poslovima, navodno pod ugovorom s privatnom kompanijom.

No, čim je sletio u ruski grad Brjansk, iluzija se raspršila. Umjesto posla u logistici, Saleem je pod prijetnjom prisile poslan u "Međunarodni elitni bataljon", jedinicu sastavljenu od stranih boraca koja ratuje na prvim linijama rusko-ukrajinskog fronta.

Od Telegrama do rovova

Prije odlaska, Ahmed je radio u jednom restoranu u Amanu, ali je zbog zdravstvenih problema ostao bez posla. Očajan zbog sve dublje finansijske krize, poslušao je savjet prijatelja koji mu je rekao da se u Rusiji "lako nalazi posao".

U stvarnosti, taj posao ga je odveo pravo u rat.

Prema informacijama do kojih je došao Middle East Eye, isti obrazac ponavlja se i kod drugih Arapa, iz Jordana, Iraka, Jemena, Sirije i Libana, koje ruski posrednici regrutuju putem Telegram grupa. Objave obećavaju visok honorar, zemljište, brzu naturalizaciju i "neborbene" uloge. No po dolasku u Rusiju, lažna obećanja pretvaraju se u prisilu i ucjenu.

"Prevara i zarobljavanje"

Ahmedova supruga, Muna*, ispričala je da je njen muž po dolasku bio odveden na nepoznatu lokaciju, bez interneta, prevodioca ili pravne pomoći, i prisiljen da potpiše 21 dokument napisan na ruskom jeziku.

"Rekli su mu da ako ne potpiše, gubi sva prava i biće deportovan bez novca", kaže ona. "Nije znao šta potpisuje ispostavilo se da je to ugovor o vojnoj službi na frontu."

Od tada živi pod stalnom prijetnjom smrti. Kada je pokušao da odustane i zatraži povratak kući, bio je zatvoren u samici 12 sati, a zatim vraćen na prvu liniju.

Aleksandrovna, ista žena koja ga je regrutovala, kasnije mu je počela slati zahtjeve za novac – tražila je stotine hiljada rubalja "kako bi mu pomogla da se izvuče".

Muna tvrdi da je kontaktirala jordanske vlasti, advokate i aktiviste za ljudska prava, ali bez uspjeha. "Ovo je prevara i zarobljavanje", kaže ona. "Moj muž je bolestan, bez lijekova, bez hrane, bez zaštite. On ne može ni da trči ni da nosi oružje. Umire svakog dana."

Tišina vlasti

Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova nije se javno oglašavalo o ovom pitanju. Prema izvorima MEE-a, slučaj se ispituje zbog bezbjednosnih implikacija i sve veće zabrinutosti da Jordanci učestvuju u stranim ratovima.

Bivši jordanski general Mamoun Abu Nowar smatra da Rusija koristi strane regrute iz taktičkih razloga.

"Stranci su na prvim linijama kako bi iscrpili ukrajinsku municiju i ljudstvo", kaže on. "Tek nakon toga dolaze profesionalne ruske trupe."

Telegram kanal regruterke Poline

Polina Aleksandrovna, koja se u javnosti predstavlja kao "civilni ugovarač" Ministarstva odbrane Rusije, upravlja Telegram kanalom koji djeluje kao svojevrsna kapija prema ratištu.

Na kanalu redovno objavljuje oglase za "Elitni bataljon", navodeći da su "dobrodošli muškarci od 18 do 55 godina, iz svih zemalja, bez hroničnih bolesti".

U objavama obećava državljanstvo nakon jednogodišnjeg ugovora, dvije sedmice plaćenog odmora i punu logističku podršku — od vize do smještaja.

Na snimcima objavljenim na kanalu vide se arapski muškarci s oružjem, ruskim pasošima i vojnim iskaznicama. Objavljuju se i spiskovi imena i kopije ugovora iz zemalja poput Iraka, Jemena, Sirije, Libana i pojedinih afričkih država.

Aleksandrovna nije željela odgovoriti na pitanja MEE-a o regrutaciji Arapa i Afrikanaca za borbe u Ukrajini. Poručila je samo: "Zašto ne pišete o plaćenicima u ukrajinskoj vojsci?"

Eksploatacija očaja

Ekonomska kriza u Jordanu stvara plodno tlo za ovakve manipulacije. Nezaposlenost muškaraca u drugom kvartalu 2025. iznosila je 18,1%, a među ženama 32,8%. Više od 60% nezaposlenih ima srednju školu ili fakultet, što govori o dubini problema i nedostatku prilika čak i za obrazovane.

Zbog toga se mnogi odlučuju na riskantne poteze — od ilegalnih migracija prema SAD-u, do odlaska u rat pod izgovorom "radnih ugovora".

"Ovo nije klasično plaćeništvo, ovo je trgovina ljudima", kaže dr. Ayman Halsa, profesor međunarodnog prava i ljudskih prava i direktor Istraživačkog centra Fondacije kralja Huseina.

"Regrutacija Jordanaca putem lažnih Telegram oglasa i njihovo slanje na front u Ukrajini predstavlja oblik trgovine ljudima, kako prema međunarodnim standardima, tako i prema jordanskom zakonu."

Kršenje međunarodnog prava

Halsa podsjeća da je međunarodna konvencija protiv regrutacije i finansiranja plaćenika iz 1989. godine stupila na snagu 2001. i obavezuje države potpisnice da kriminalizuju takve prakse. Iako ni Jordan ni Rusija nisu potpisnici, Jordan je ratifikovao Protokol iz Palerma 2009. godine, koji definiše trgovinu ljudima kao "regrutaciju i transport osoba obmanom i zloupotrebom ranjivosti radi prisilnog rada ili eksploatacije".

"Prema jordanskom Zakonu o suzbijanju trgovine ljudima iz 2009. godine, svako zapošljavanje zasnovano na prevari radi eksploatacije predstavlja krivično djelo", objašnjava Halsa. "Ovi slučajevi jasno ispunjavaju kriterije prisilnog rada i prevare."

On dodaje da su ovi ljudi, koji su najčešće siromašni i bez posla, "žrtve, a ne počinioci".

"Njima treba zaštita, a ne kazna", ističe.

Halsa napominje i da je korištenje lažnih ugovora kako bi se civilima nametnula vojna služba direktno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, tačnije člana 47. Dodatnog protokola I Ženevskih konvencija.

"Ovo pitanje prelazi u sferu međunarodnog zločina povezanog s trgovinom ljudima", zaključuje on.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upit Middle East Eyea.