Putinova klopka ili kako Trump od Rusa traži i očekuje prekid rata bez razgovora o primirju

Jučerašnji trilateralni sastanak evropskih zvaničnika, Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog donio je neke nove okolnosti u traganju za mirovnim rješenjem.

Na vizualnom planu koji je odavno postao značajniji nego što bi trebao biti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u odnosu na prvi sastanak u Washingtonu je nosio odijelo.

Evropsku delegaciju činili su generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen te finski predsjednik Alexander Stubb.

Sudeći prema izjavama evropskih zvaničnika primarni cilj je postignut, a to je odluka SAD-a da se angažira u raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajini.

Drugi posebno značajan uspjeh jeste odluka "Koalicije voljnih" da nastave sa vojnom pomoći za Ukrajinu sa novim paketima nabavke naoružanja. Novi aranžmani u tom pogledu će zasigurno biti kreditirani od strane evropskih država koje će američko oružje nabavljati za ukrajinske potrebe.

Treći i konačni uspjeh jučerašnjeg sastanka u Washingtonu jeste jedinstven stav kako američke tako i evropske delegacije da se Vladimir Putin i Volodimir Zelenski moraju sastati tête-à-tête. Iako Trump uvjerava da će Putin pristati na direktne pregovore, evropski zvaničnici vjeruju da je Moskva spremna za neku novu rokadu kojom bi se izbjegao taj susret.

Ovom susretu protivi se i dekret ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz oktobra 2022. godine kojim je zabranjena

Međutim, najveći problem jeste vrijeme koje nikako ne radi za ukrajinsku stranu koja na frontu od početka godine nema inicijativu.

Drugi problem jeste američko nerazumijevanje ili strateški pristup prema kojem rat u Ukrajini treba instant prekinuti bez primirja koje bi pripremilo zaraćene vojske za pacificiranje linija razgraničenja.

Bez primirja sa garancijama

Ukrajinska vojska krajnjim naporima i dalje uspješno vodi stratešku odbrambenu operaciju na istočnom dijelu fronta u regijama Donbas i Lugansk. Međutim, ključno je pitanje koliko dugo.

Ukrajinska vojska je uspjela kod Pokrovska slanjem elitnog korpusa Azova zatvoriti rupu i odbrani i nanijeti teške gubitke ruskoj vojsci. Ali je pad Časov Jara uz sve težu situaciju kod Kupjanska, značajno otežao odbranu Donbasa koji je odnedavno i zvanično glavni cilj ratnih operacija ruskog generalštaba.

Evropski lideri su stava da je potrebno proglasiti 30-dnevno primirje koje bi zadržalo postojeće stanje i onemogućilo da dok Zapad sa Zelenskim pregovara na terenu ruska vojska napreduje.

To pitanje je pokrenuto i jučer pri čemu evropski lideri od kojih se izdvajao njemački kancelar Merz i dalje traže da se Rusiji nametnu sekundarne naftne sankcije ukoliko odbiju 30-dnevno primirje.

S druge strane Trump je istrajan u stavu da je rat potrebno završiti što prije ali bez prvobitnog proglašavanja primirja kojem bi prethodilo pacificiranje linija razdvajanja.

Zelenski je također uvjerio prisutne da se mehanizam sigurnosnih garancija koje bi Ukrajini osigurale vojnu pomoć i podršku, mora zasnivati na procedurama koje bi se morale ispuniti.

Tom prilikom ukrajinski predsjednik je podsjetio prisutne na Budimpeštanski sporazum kojim je Ukrajina za sigurnosne garancije predala približno 4.000 nuklearnih bojevih glava.

Čak ukoliko Ukrajina prihvati mir kojim će joj biti onemogućeno članstvo u NATO-u, cilj je stvoriti takav paket bilateralnih i multilateralnih odbrambenih sporazuma da cijena nove agresije bude preskupa.