Putinov treći čin: Ruski predsjednik kreće u konačni obračun sa političkim protivnicima

Nekoliko sati prije nego što će Vladimir Putin obaviti svoj ritual na Bogojavljenje, ruski sud je zatvorio njegovog najvećeg protivnika, opozicionog političara Alekseja Navalnog.

Namjera je, prema analizi Financial Timesa sasvim jasna. Nakon godina zastrašivanja političkih opozicionih grupa i nevoljnog prihvatanja da one uistinu postoje, Putin je izgubio strpljenje te se odlučio na konačni i otvoreni obračun.

Protesti u januaru pokazali moć vlasti

Za Ruse koji se protive Putinu, zatvaranje Navalnog predstavljao je trenutak kojeg su se svi bojali, a koji označava novu eru Putinove vladavine koja ulazi u treću deceniju opstanka.

"Putin je oduvijek bio osoba koja podržava ideju čeličnog vladanja, snažne i moćne države. Možda je uvijek bio brutalan, ali sada je odlučio biti brutalan na jedan sasvim drugačiji, potpuno otvoren način", rekao je Andrej Kolesnikov iz moskovskog Carnegie centra za Financial Times.

Iako Vladimir Putin gaji imidž moćnog lidera, njegove represivne metode koje sve više koristi, znak su nedostatka alternativnih načina suzbijanja rada opozicije. Niz zakona koje je krajem 2020. godine Putin potpisao ne samo da omogućavaju Putinu da vlada do 2030. godine već uvodi dodatna ograničenja opoziciji.

Nakon hapšenja Navalnog, brojne njegove pristalice također su pritvorene, a policija je prema zvaničnim podacima privela više od 11.000 građana. Mnogi su mišljenja kako su Kremlju ovi protesti stigli kao idealna prilika za testiranje strpljenja građana sa jedne, te nivoa lojalnosti struktura moći s druge strane.

"Razmjere zadržavanja, krivičnog gonjenja, najveće su u historiji moderne Rusije. Događaji početkom 2021. godine pokazali su potpunu nespremnost vlasti da poštuju prava građana“, stoji u izvještaju ruske nevladine organizacije OVD.

U analizi, naročito se navodi utjecaj koji na Putina vrše bivši KGB i sadašnji FSB službenici koji su glavni zagovornici represivnih metoda.

"Pogriješili smo u načinu na koji smo rješavali problem protesta. Ali pritisak na Putina veći je nego ikada u ovom trenutku. Ne možete zaboraviti da je i Putin učio od KGB-a. On je proizvod tog sistema i razmišlja kao dio tog sistema", naveo je izvor iz Kremlja za Financial Times.

Nekoliko lica Putinove politike

Iako ga Zapad naziva autokratom, Putin je tokom vladavine imao više političkih faza. Preuzevši mandat 2000. godine njegova karijera poklapala se sa naftnim procvatom u Rusiji. Gajeći imidž nosioca prosperiteta, Putin je postao omiljen među ruskim narodom.

Nakon krize 2008. godine, Putin je ušao u fazu naglašenog patriotizma gdje je u očima građana bio čovjek koji predvodi državu u ratu sa Gruzijom, kasnije Ukrajinom i tokom krize u Siriji.

Međutim, ratni imidž vrlo brzo naštetio je Rusiji. Nakon Ukrajinske krize, ekonomske sankcije oštetile su Rusiju što je rezultiralo da je danas BDP zemlje po stanovniku 30 posto niži nego u periodu 2013. godine.

U međuvremenu, Putin je prema analizi Financial Timesa, povećao ulaganja u zaštitu režima te pojačao finansiranje policijskih i sigurnosnih snaga u državi. Na papiru, Rusija ima i dalje opoziciju, ali njene korake i djelovanje duboko kontrolira sam Kremlj.

Glavni cilj "Putinove opozicije" jeste apsorbirati bijes glasača koji je sve jači. Međutim, stvarna prijetnja Putinu nije došla od sistemske opozicije već od Navalnijeve fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) koja je svoje aktivnosti usmjerene protiv Putina počela voditi i na internetu.

"Problem koji imamo je taj što je lako zatvoriti grad i poslati policiju na demonstrante ali je mnogo teže kontrolirati ljude na Tik-Toku", navodi izvor iz Kremlja.

Putin je u međuvremenu potpisao dekret kojim se Rusiji omogućava da blokira web stranice na kojima se nalazi materijal za koji se smatra da je ilegalna politička kampanja što će u budućnosti također doprinijeti otežanom radu Navalnijeve skupine.

Šta donosi budućnost?

U septembru, građani Rusije izlaze na birališta na nove parlamentarne izbore, a prema podacima VCIOM-a, Putinova partija (Jedinstvena Rusija) trenutno bilježi najniži nivo popularnosti od 29,4 posto.

Iako je pad povjerenja stranci evidentan, Putinovi zakoni vrlo lako bi i ove izbore mogli onemogućiti kandidaturu Navalnijevih aktivista čime bi ruski predsjednik osigurao komotnu većinu u državi.

I dok Putinova popularnost i dalje jeste iznad popularnosti stranke, evidentno je da su Rusi sve više nezadovoljni načinom upravljanja državom.

Ankeata Levada centra koja je objavljena početkom marta ove godine, pokazala je da je bi samo 48 posto Rusa voljelo vidjeti Putina na vlasti i nakon 2024. godine. Poređenja radi, 2017. godine taj postotak je iznosio 65 posto.

"Putin gubi na popularnosti, posebno među mladim ljudima. Oni su slobodni, ne pamte Staljina, ne sjećaju se gulaga. Hrabri su i svake godine postaju sve više politički angažovani", navode sagovornici u analizi uglednog britanskog lista.

I dok FBK najavljuje nove proteste na proljeće ove godine, Putinova policija čekat će nove naredbe koje mogu dovesti do novog vala nasilja koji bi mogao pokazati još veću brutalnost Putinove nove ere vladavine Rusijom, navodi se u analizi Financial Timesa.