Svijet
0

Putin i Ahmadinedžad protiv stranog uplitanja u Kaspijsku regiju

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Lideri Rusije i Irana u utorak su oštro progovorili protiv vanjskog miješanja u pitanja oko Kaspijskog mora tokom samita koji se usmjerio na načine kako da se podijele golemi energetski resusi te regije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je posjeta Teheranu prva jednog ruskog lidera od Drugog svjetskog rata, upozorio je da će energetski projekti plinovoda kroz kaspijsku regiju biti provedeni samo ukoliko je svih pet zemalja koje imaju granicu na kopnenom moru podrže, javio je AP.

Putin nije spomenuo nijednu konkretnu zemlju, ali njegova izjava naglašava snažno rusko protivljenje naporima koje podržavaju SAD na izgradnji plinovoda kojim bi se isporučivali hidrougljici Zapadu zaobilazeći Rusiju.

"Projekti koji mogu nanijeti tešku ekološku štetu regiji ne mogu se provesti bez ranijih diskusija svih pet kaspijskih zemalja", izjavio je Putin.

Ostale zemlje koje imaju granicu na Kaspijskom moru i prisustvuiju samitu su Kazahstan, Turkeministan i Azerbejdžan.

Putin je također naglasio potrebu za sve kaspijske zemlje da zabrane korištenje svojih teritrorija svakoj vanjskoj zemlji za upotrebu vojne sile protiv bilo koje zemlje u regiji - u jasnoj aluziji na dugotrajne glasine da SAD planiraju koristiti Azerbejdžan, bivšu sovjetsku republiku, kao lansirnu rampu za svaku moguću vojnu akciju protiv Irana.

"Tvrdimo kako nijedna kaspijska zemlja ne bi trebala ponuditi svoju teritoriju trećoj sili za upotrebu sile ili vojnu agresiju protiv bilo koje kaspijske zemlje", izjavio je Putin.

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad također je istaknuo potrebu da se stranci drže podalje od kaspijske regije.

"Sve kaspijske zemlje slažu se oko glavnog pitanja - da svi aspekti vezani za ovo more moraju biti isključivo riješeni među zemljama njegove regije. Kaspijsko more je kopneno more i ono isključivo pripada kaspijskim državama, stoga one jedine imaju pravo da drže svoje brodove i vojne snage u njemu", izjavio je Ahmadinedžad.

Pravni statuis Kaspijskog mora - za koji se vjeruje da sadrži treće po veličini energetske rezerve u svijetu - u pravnom je vakuumu od raspada Sovjetskog saveza 1991., vodeći do tenzija i konfliktnih polaganja prava na naftne zalihe na njegovom dnu.

Iran, koji je ravnopravno dijelio kaspijske resurse sa Sovjetrskim savezom, insisistira da svaka priobalna zemlja dobije isti dio morskog dna. Rusija, Azerbejdžan i Kazahstan žele podijelu na osnovu dužine obale svake zemlje, što bi dalo Iranu manji udio.