Putin dao intervju Kusturici: Izjavio da “četvrtog Rima neće biti” i poručio da je Rusija barka i za sljedbenike islama
Intervju je snimljen za dokumentarni film "Naše krštenje. Predstojatelj", koji je Kusturica, režiser rođen u Sarajevu, snimio za ruski Prvi kanal povodom 80. rođendana patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila.
Film je emitovan u petak, a cijeli transkript razgovora objavljen je na web stranici Kremlja. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin intervju dao prije putovanja u inostranstvo.
"Ne želim reći da se predaju"
Na pitanje kakvu poruku želi uputiti Ukrajincima, Putin je rekao da je to "veoma osjetljivo pitanje" i da ne zna treba li uopće odgovarati, a zatim je stanje opisao latinskom izrekom "zavadi pa vladaj".
Prema njegovim riječima, svi koji podržavaju Ukrajinu u sukobu s Rusijom to ne rade u interesu Ukrajine, nego u svom, s ciljem da sve oslabe, podijele i podčine svojoj volji.
"Svjesni toga, mislim da bismo svi trebali težiti jedinstvu, uključujući i one koji trenutno žive u Ukrajini. Možda ne u okviru jedne države, uopće ne govorim o tome, nego jedinstvu u najširem smislu te riječi", kazao je.
Ukrajinskim vojnicima poručio je da im ne želi reći da se predaju, jer to "zvuči pomalo ponižavajuće".
"Želio bih im reći da pređu na našu stranu, jer je to naša zajednička strana i prava strana historije", rekao je Putin.
Tvrdi da je na području današnje Ukrajine prema popisu iz 1986. godine, "ako se ne varam", živjelo 51 ili 52 miliona ljudi, a da ih je danas, kako je rekao, "navodno ostalo oko 20 miliona". Posljednji popis stanovništva u Sovjetskom Savezu održan je 1989. godine.
"Sve se raspalo. To se nije desilo sada, ne posljednjih sedmica kao posljedica uzvratnih udara ruskih raketnih snaga. Ne, raspalo se samo od sebe", kazao je, dodajući da su vlast u Ukrajini preuzeli nacionalisti, a ne patrioti.
"Razlika između patriotizma i nacionalizma, kao što znate, jeste u tome što patrioti vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode. U tome je razlika. Ali s takvom mržnjom prema drugim narodima nećete daleko dogurati", rekao je.
Krstio ga otac patrijarha Kirila
Putin je ispričao da ga je majka krstila u tajnosti od oca, koji je bio član Komunističke partije, "ateističke organizacije". Krštenje je obavljeno u Preobraženjskoj katedrali u Lenjingradu, blizu komunalnog stana u kojem je porodica živjela, a s majkom je bila komšinica koju je zvao baba Anja.
Svećenik se, kako je ispričao, zvao Mihail i predložio je da dječak dobije isto ime jer je bio Mihajlovdan, ali mu je majka rekla da je dijete već dobilo ime Vladimir, po ocu.
Godinama kasnije, u razgovoru s patrijarhom Kirilom, saznao je da je patrijarhov otac Mihail služio upravo u toj katedrali i da tada tamo nije bilo drugog svećenika s tim imenom.
"Vaša Svetosti, izgleda da me krstio vaš otac", rekao je tada Putin patrijarhu, kako je sam ispričao.
"Njegov sin je postao patrijarh moskovski i cijele Rusije, a dječak iz radničke porodice kojeg je nekad krstio postao je predsjednik Ruske Federacije. Zar to nije neka vrsta čuda?", kazao je Putin. Kusturica mu je odgovorio: "Život je čudo", što je i naziv jednog od njegovih filmova.
Putin je ispričao i da su svi oficiri KGB-a koje lično poznaje, a koji su radili u jedinicama zaduženim za unutrašnju opoziciju, u koju je u Sovjetskom Savezu spadala i crkva, bili kršteni te da su kolegama iz drugih odjela donosili uskršnja jaja i kolače.
Socijalističku ideju Putin je opisao kao vrlo popularnu u cijelom svijetu nakon Prvog svjetskog rata.
"Sama ideja je vrlo dobra, slična je kršćanstvu, s istim osjećajem bratstva i tako dalje", rekao je, dodajući da se ona kasnije "izrodila u represije, gušenje drugačijih mišljenja, koncentracione logore".
Upitan osjeća li da se ljudi u Rusiji mole za njega, odgovorio je da to ne može znati, ali da se on "svaki dan moli i za Rusiju i za naš narod".
"Četvrtog Rima neće biti"
Na Kusturičino pitanje može li ruska civilizacija postati neka vrsta barke koja spašava sve koji vjeruju u Krista, Putin je odgovorio: "Može. Apsolutno."
Pozvao se na staru ideju da je "Moskva treći Rim, a četvrtog neće biti", objašnjavajući da je kršćanstvo iz Rima prešlo u Bizant, a nakon pada Bizanta u Moskvu.
Rekao je da se u Rusiju doseljavaju ljudi iz drugih zemalja, uključujući evropske, kako bi njihova djeca odrastala uz tradicionalne vjerske vrijednosti, uz napomenu da to nije raširena pojava.
"Kad pitate može li Rusija postati barka za spas ljudi, rekao bih da to ne bi bilo samo za pravoslavce, a zapravo ni samo za kršćane. Kao što znate, u Rusiji imamo četiri tradicionalne religije: budizam, judaizam, islam i pravoslavlje, a njihovi sljedbenici se razvijaju jedni uz druge. Zapravo, imamo iste tradicionalne vrijednosti", kazao je Putin.
O borbi manjina za prava na Zapadu kazao je: "Ne pokušavamo nikoga ni u čemu ograničavati", ali da je cilj Crkve i ruske države očuvati čovjeka, pa i "čovjeka kao biološku vrstu".