Drugima koji su već na uslovnoj slobodi, bio bi ukinut nadzor da bi se smanjili troškovi popravnih mjera. Incijative koje su u procesu ili koje su predložene mogle bi donjeti jednu od najvećih promjena u popravnoj politici i reforme koje nisu mogle dobiti političku podršku u prethodnoj deceniji obilježenoj oštrim zalaganjem za borbu protiv kriminala, javile su u nedjelju agencije.
"Mnogi političari kojima to ranije nije politički odgovaralo, sada to mogu da urade pod maskom fiskalne odgovornosti - da sprovedu dobitne programe i mjere, uštede novac i poboljšaju popravnu politiku", rekao je Mark Mauer, izvršni direktor američke organizacije "Sentensing prodžekt", koja se bavi alternativama kaznene politike.
U Kaliforniji, čiji je očekivani budžetski deficit 42 milijarde dolara, a zatvori su prenatrpani, guverner Arnold Švarcenegr želi da ukine uslovnu slobodu prestupnika koji nisu optuženi za nasilne ili seksualne zločine, i da oslobodi određeni broj zatvorenika što bi u narednih 18 mjeseci moglo da smanji broj zatvorenika za 15.000.
Slične mjere se razmatraju i u Kentakiju, Virdžiniji, Mičigenu i Floridi.
Čak i prije finansijskog sloma, u mnogim američkim saveznim država razmatrane su mjere za smanjenje troškova popravnih mjera.
Prema projekcijama Projekta za javnu sigurnost “Pju centra”, u državnim i federalnim zatvorima u SAD-u broj zatvorenika će do 2011. godine porasti za 190.000 - na 1,7 miliona i koštati državu 27,5 milijardi dolara.