Prvi regruti preuzeli opremu: U Danskoj počinje vojni rok koji je produžen zbog Rusije i Trumpa

Danska je 2024. godine saopćila da će prvi put proširiti obavezno služenje vojnog roka i na žene te produžiti njegovo standardno trajanje sa četiri na 11 mjeseci, dok bi broj regruta do 2033. godine trebao porasti s 5.000 na 7.500 godišnje.

Nova generacija regruta dolazi u trenutku kada se Danska kasnije ovog mjeseca prvi put priprema rasporediti regrute na Grenland, gdje će četa od više od 100 vojnika tokom jednog mjeseca preuzeti operativne zadatke od profesionalnih pripadnika vojske.

Ovo raspoređivanje ima dodatnu političku težinu jer je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump više puta nastojao pripojiti poluautonomnu dansku teritoriju, pozivajući se na nacionalnu sigurnost, što su vlade Grenlanda i Danske odlučno odbacile.

Danska premijerka Mette Frederiksen prošlog je mjeseca na samitu NATO-a u Ankari izjavila da je njena zemlja spremna braniti svaki pedalj teritorije vojnog saveza, uključujući i vlastiti.

Silas Nohr, 19-godišnji regrut iz grada Varde na zapadu Danske, koji je prvog dana stupio na služenje vojnog roka, rekao je da pozdravlja njegovo produženje.

"Sada imamo 11 mjeseci i mislim da se za to vrijeme zaista može ući u suštinu, steći pravo iskustvo i mnogo dublje upoznati vojsku", rekao je za Reuters.

Novi regruti proći će pet mjeseci osnovne obuke, nakon čega slijedi šest mjeseci operativne službe. Danske oružane snage uvode i nove programe služenja vojnog roka, uključujući vod za upravljanje dronovima pri Komandi za specijalne operacije.

Program vojnog roka u ovoj nordijskoj zemlji zasniva se na sistemu lutrije za sve zdrave mlade osobe koje navrše 18 godina, ali se već dugi niz godina gotovo u potpunosti oslanja na dobrovoljce, dok se lutrija koristi samo za popunjavanje preostalih mjesta.

Nordijski susjedi Švedska, Finska i Norveška također imaju sistem vojnog roka zasnovan na obaveznoj službi, kao i baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija.