Istraživanje koje je proveo Institut za ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da se 70 posto Čeha protivi postavljanju radarske stanice u oblasti Brdi, jugozapadno od Praga, koja bi bila dio sistema za odbranu od balističkih raketa, eventualno ispaljenih iz zemalja kao što je Iran.
Moskva se žestoko protivi radarskoj stanici u Češkoj i presretačima raketa koji bi trebalo da budu postavljeni u Poljskoj, tvrdeći da bi to ugrozilo sigurnost Rusije.
Istraživanje je također pokazalo da bi 73 posto ispitanika željelo da pitanje raketnog štita bude riješeno na referendumu.
U međuvremenu je najmanje 150.000 čeških građana potpisalo peticiju protiv američkog plana, koju je pokrenula grupa Unija komunističke omladine, što je do sada najširi oblik protesta protiv proturaketnog štita u Češkoj.
Maria Kratochvilova iz odjela češkog parlamenta za odnose s javnošću rekla je da je više od 100.000 potpisa na peticiji zaista mnogo i da je više od toga prikupljeno samo 2006. kada je 233.719 građana dalo svoj potpis protiv zakona o izmjenama sistema zdravstva.
Stanovnici oblasti Brdi, u kojoj treba da bude postavljena raketna baza, organizirali su lokalne referendume da bi pokazali protivljenje toj namjeri.
Na protestima proturadarskih grupa učestvovalo je do sada od nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi.
Ispitivanje javnog mnijenja, kojim je početkom decembra bilo obuhvaćeno 1.056 čeških građana, pokazalo je porast broja protivnika radara, u odnosu na 68 posto u novembru i 61 posto u maju, prenijele su agencije.
Također, procent građana koji podržavaju američki štit na svojoj teritoriji opao je na 23 posto, sa 25 posto u novembru i 30 posto u maju.
U Poljskoj je podrška proturaketnom štitu nešto veća, iako posljednje istraživanje provedeno sredinom prošle godine pokazuje da je 55 posto Poljaka također protiv plana SAD-a.
Češka vlada desnog centra podržala je taj plan usprkos protivljenju javnosti, rekavši kako se njihova zemlja treba uključiti u borbu protiv terorizma i da će proturaketni štit dodatno poboljšati sigurnosnu situaciju u većem dijelu Evrope.
Iako se Češka priključila Evropskoj uniji i NATO-u, poslije pada komunističkog režima, većina čeških građana ne prihvata prisutnost strane vojske u svojoj zemlji.
Neki građani čak povezuju plan za postavljanje proturaketne baze u kojoj bi trebalo da bude smješteno oko 200 pripadnika američke vojske sa sovjetskom invazijom 1968. godine.
