Timošenkovu su podržali i iz propredsjedničkog bloka "Naša Ukrajina - Narodna samoodbrana", koji tvrde da je odluka izborne komisije "politički naručena" i da predstavlja "političku represiju" i "kršenje prava građana da budu izabrani u predstavničke organe vlasti".
Komisija je na tvrdnje blokova Timošenkove i predsjednika Viktora Juščenka reagirala saopćenjem da se na nju vrši politički pritisak, prenijele su agencije.
"Niko i nikada nas ne može primorati da donesemo nelegalnu odluku, čak ni korištenjem prljavih i nedozvoljenih sredstava kao što su prijetnje i zastrašivanja", navedeno je u saopćenju članova komisije.
Glavni politički protivnik Timošenkove i Juščenka - Partija regija premijera Viktora Janukoviča optužila je bivšu predsjednicu vlade da je namjerno napravila propust u spiskovima kako bi mogla iskoristiti tu situaciju za podizanje rejtinga, a lider Komunističke partije Pjotr Simonenko kao razlog navodi sprečavanje održavanja izbora i uvođenje Ukrajine u vanredno stanje.
Lider bloka Ukrajinski regionalni aktiv Ljudmila Suprun, pak, smatra da pravi razlog zašto u izbornoj listi nisu navedene precizne adrese kandidata za poslanike jeste to što su "svi komšije u Pečerskoj oblasti Kijeva".
"Ne žele da dostavljaju svoje adrese, kao što ne žele ni da podnose prijave o prihodima", izjavila je Suprun.
U slučaju odbijanja po izbornom zakonodavstvu postoji mogućnost podnošenja žalbe sudu, kao i ponovno podnošenje novih lista do 25. augusta.
U prethodnom sazivu skupštine (Vrhovne rade) na prošlogodišnjim martovskim izborima Janukovičeva partija je osvojila 186 mandata, Timošenkova 129, Juščenkov blok Naša Ukrajina 81, Socijalistička partija 33 i komunisti 21 poslaničko mjesto.
Nakon višemjesečne političke krize i demonstracija političke snage sporazumjele su se da održe vanredne parlamentarne izbore 30. septembra.