Proruski lider koji je rekao "ne" američkim avionima: Ko je Rumen Radev

Iako je Progresivna Bugarska osvojila nešto više od 44 posto glasova, Radevova stranka je zbog izbornog sistema osigurala, prema posljednjim projekcijama, 131 zastupnika u parlamentu, što je deset više od 121 koliko je potrebno za većinu.

Tako će Bugarska, nakon turbulentnog perioda i čak osam parlamentarnih izbora od 2021. godine, dobiti stabilnu vlast i premijera koji neće imati problem da okupi i održi vladajuću većinu.

Od predsjednika do premijera

Rumen Radev bi, kada se finaliziraju rezultati, trebao i formalno postati novi premijer Bugarske, a u njegovim rukama će biti moć da samostalno donosi sve odluke osim promjene ustava zemlje.

Što se tiče samog Radeva, on je u politiku ušao 2017. godine, a prije toga je imao bogatu vojnu karijeru. Od 1987. godine do ulaska u politiku, Radev je bio dio bugarske avijacije, a na kraju je došao do čina majora.

U prošlosti je bio član bugarske Komunističke partije, koja je bila na vlasti do 1990. godine, a kasnije je priznao da je bio u stranci samo zbog toga što je htio upravljati supersoničnim vojnim avionom.

Iz vojske prelazi u politiku 2017. godine, kada su ga dvije stranke nominirale za predsjednika države. Na izborima te godine pobjeđuje kao kandidat s najviše glasova u obje runde, a predsjednik je bio do ove godine, kada je pred izbore dao ostavku kako bi mogao biti premijer u slučaju pobjede.

Njegov mandat na mjestu predsjednika obilježen je suštinski s dvije stvari - njegovo "ne" kupovini američkih F-16 aviona i proruskim stavovima.

Proruski premijer koji se protivio bilo kakvoj pomoći Ukrajini

U julu 2019. godine, vlada Bugarske je dogovorila kupovinu 16 aviona F-16 direktno od SAD-a za dvije milijarde bugarskih leva.

Međutim, u skladu sa svojim ustavnim moćima, Radev se usprotivio i uložio veto na ovu odluku. Tadašnju vladu zemlje je kritikovao da je dobila lošije verzije aviona kako bi dobili povoljniju cijenu od SAD-a, a procijenio je i da su letjelice vrijedne puno manje od dogovorene cijene.

Ipak, kada je njegov veto stigao u parlament, vladajuća većina je imala dovoljno glasova da ga preokrene, pa je Bugarska ipak na kraju za dogovorenu cijenu kupila avione.

Iste godine je Bugarska imala i veliki sukob između Radeva i Ivana Gesheva, kojeg je vlada pokušala imenovati kao glavnog tužitelja zemlje.

Nakon što je Radev ponovo bezuspješno uložio veto na njegovo imenovanje, uskoro je otkriveno da je tadašnji predsjednik Bugarske bio pod prismotrom policijskih agencija te je objavljen snimak na kojem on navodno govori o kriminalnim aktivnostima.

Ipak, Radev je skandal preživio tako što je većina građana Bugarske smatrala da je snimak objavljen kao jedna vrsta osvete Gesheva, te je cijela situacija završena bez pravnog epiloga.

Prvi dio prvog mandata je obilježio i stalni rat s tadašnjim premijerom Boykom Borisovim, koji je uključivao stalne optužbe, skandale s fotografijama i, na kraju, odlukom Radeva da proglasi manjak povjerenja u njegovu vladu.

Ipak, stvar koja je Radeva najviše obilježila u njegovim mandatima je njegov stav prema Rusiji i Ukrajini. Za razliku od većine evropskih lidera, Radev je stao na stranu Rusije, te je više puta kritikovao bilo kakav pokušaj vojne ili druge pomoći Ukrajini.

Čak i kada se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u julu 2023. godine, Radev je tražio da se obustavi vatra, bez kritike ruske agresije.

U ovom periodu je više puta prijetio da će blokirati bilo kakvu odluku vezanu za Ukrajinu na sastancima Evropskog vijeća, te je odbijao podržati mogućnost ulaska Ukrajine u NATO.

Stajao uz Izrael, blokirao Sjevernu Makedoniju, kritikovao Tursku

U sferi vanjske politike, Radev je imao jako loše odnose s vlastima u Turskoj, koje je 2017. godine čak optužio za miješanje u izborni proces.

Osim toga, mandat mu je bio obilježen i konstantnim blokiranjem bilo kakvog napretka Sjeverne Makedonije na putu za Evropsku uniju, a 2025. godine je čak kritikovao izvještaj EU zbog priznanja makedonskog identiteta i jezika.

Radev je i čvrsto stajao uz Izrael tokom oba svoja mandata, često pozivajući Hamas na puštanje izraelskih zarobljenika.

Radev bi, po potvrdi rezultata, trebao postati premijer Bugarske i očekuje se nastavak slične politike, obilježene čestim sukobima i nešto drugačijom vanjskom politikom u odnosu na region.